Vrhunski obrazovana Francesca Esposito (29) na neplaćenom je stažu kao odvjetnička vježbenica, a talijanskoj socijalnoj službi pomogla je dobiti milijune eura u lažnim zahtjevima za invaliditetom i drugim parnicama.

No, jednog je dana prošle jeseni dala otkaz, frustrirana teškom sudbinom mladih u Italiji.Razjarena je što joj je, čak i uz činjenicu da tečno govori pet jezika, gotovo nemoguće dobiti posao za koji će biti plaćena. Ne samo da je radila besplatno za umirovljenike, već se sav trud koji je ondje uložila nije čak niti malo utjecao na njenu buduću mirovinu. “Bilo je to apsurdno”, izjavila je Francesca.Posljednjih tjedana na ulicama Italije i Grčke bijes mladih je eskalirao, ponekad i nasiljem, a studenti i radikalniji anarhisti prosvjeduju ne samo protiv specifičnih mjera štednje u ovim problematičnim gospodarstvima, već i onoga što vide kao izglednu budućnost južne Europe. Naime, ljudi poput Francesce Esposito osjećaju se kao da su im zatvorena vrata vlastite budućnosti. Stručnjaci upozoravaju na volatilnost u državnim financijama i društvu u cjelini kako najobrazovanija generacija dolazi na najgore tržište rada ikada u povijesti Sredozemlja.Političari polako počinju primjećivati stanje stvari. Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano posvetio je svoju novogodišnju poruku 31. prosinca “sveprisutnoj letargiji među mladima”, i to tjednima nakon prosvjeda protiv rezova koji se tiču sustava sveučilišta.Giuliano Amato, ekonomist i bivši talijanski premijer, bio je još otvoreniji. “Do ovog trenutka tek nekoliko ljudi odbija shvatiti da prosvjedi mladih nisu prosvjedi protiv reforme sveučilišta, već protiv općenite situacije u kojoj su starije generacije pojele budućnost mlađih”, nedavno je izjavio za najveće talijanske dnevne novine Corriere della Sera.

Francesca Esposito prva je u svojoj obitelji s fakultetskom diplomom. Ima diplomu talijanskog pravnog fakulteta i njemački magisterij, a staž je odradila na Europskom sudu u Luksemburgu. Ni to joj nije pomoglo. “Imam sve moguće potvrde”, cinično nam je rekla. “Imam sve osim smrtovnice.” Niska stopa rasta i korozivni manjak meritokracije već dugo su izazov za otvaranje novih radnih mjesta u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu. Danas, uz dodatne mjere štednje, više se ljudi bori za manje prilika. Mladi se bore ući na tržište rada protiv starijih koji već popunjavaju dragocjena radna mjesta.Mladi su zapali u letargiju. Neki prosvjeduju; drugi se sele u sjevernu Europu ili dalje. No, mnogi i dalje, kao odrasle osobe žive u roditeljskom domu jer si ne mogu priuštiti da se odsele.“Nazivaju nas izgubljenom generacijom”, kaže Coral Herrera Gómez (33), koja ima doktorat iz društvenih znanosti, ali i dalje živi s roditeljima u Madridu jer ne može pronaći stalan posao.Stručnjaci upozoravaju na prijetnju demografske katastrofe u južnoj Europi, koja ima jednu od najnižih stopa nataliteta u zapadnom svijetu. Kako umirovljenici žive sve duže, a mladi stupaju na tržište rada sve kasnije, i plaćaju manje poreza jer su im plaće tako niske, samo je pitanje vremena kad će državne blagajne presušiti.

Zahvaljujući visokim porezima na dohodak i troškovima otkaza, poduzeća diljem južne Europe izbjegavaju zaposliti nove ljude za stalno, pa se tako mladima nudi neplaćeno ili vrlo slabo plaćeno stažiranje ili ugovori na privremeno. “Ovo je najbolje obrazovana generacija u povijesti Španjolske, a dolaze na tržište rada na kojemu se njihov potencijal ne iskorištava”, izjavio je Ignacio Fernández Toxo, vođa Comisiones Obrerasa, jednog od dva najveća španjolska sindikata. “To je tragedija za ovu zemlju.”Nove mjere štednje u Španjolskoj, u kojoj stopa nezaposlenosti iznosi 20 posto i najviša je u Europskoj uniji, nastavlja ograničavati mogućnosti zapošljavanja.U Italiji Franscesca Esposito dovršava stažiranje u privatnoj tvrtki u Lecceu. Plaćena je malo, ali savjest joj je mirnija nego kad je bez plaće radila za državu. “Kajem se zbog svog obrazovanja”, rekla nam je. “Da sve moram ponoviti, ne bih išla na fakultet nego bih smjesta nakon srednje škole počela raditi.”

Rachel Donadio; Lucia Magi doprinijela izvještaju iz Madrida, a Gaia Pianigiani iz Rima