S novcem i opremom kojeg su uspjeli prikupiti od javnosti i milijunaša iz Silicijske doline, odlučna skupina astronoma nedavno je iznova započela s jednom od već klasičnih potraga u modernoj znanosti, potragom za izvanzemaljskom inteligencijom poznatom pod skraćenicom SETI.

Naime, taj lov prošle je godine privremeno prekinut zbog manjka financijskih sredstava. Početkom prosinca 42 radijska teleskopa poznata kao Allen skupina teleskopa ponovno su oživjeli i nastaviti skakutati od zvijezde do zvijezde sazviježđa Cygnus te osluškivati u nadi da će naletjeti na poruku neke izvanzemaljske civilizacije.Suvremeni astronomi znaju da naša galaksija ima najmanje onoliko planeta (koji su prema pretpostavkama žarišta života) koliko i zvijezda. Inteligentni život i napredna tehnologija u svemiru su možda rijetkost, kaže Geoffrey W. Marcy, astronom pri Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, “ali oni su sigurno tamo negdje jer je broj Zemlji sličnih planeta u Mliječnoj stazi jednostavno prevelik”. Najjednostavniji pozdrav, krik ili nerazumljiv niz brojeva kojega bi uhvatila jedna od ovdašnjih antena promijenio bi cijelu našu povijest, da ne spominjemo znanost, konačno odgovorivši na jedno od temeljnih pitanja – jesmo li sami u svemiru?“Na ovom području”, kaže Jill Tarter, astronominja u Institutu SETI smještenom u kalifornijskom gradiću Mountain View, “broj dva je najznačajniji broj”. No SETI je bio primoran zastati zbog politike, nedostatka novca i tehnoloških izazova vezanih uz pretragu, kako to sami astronomi nazivaju, “kozmičkog plasta sijena”, to jest sto milijardi zvijezda u našoj galaksiji i devet milijardi uskopojasnih radijskih kanala putem kojih bi nas izvanzemaljci mogli pokušati dozvati. Prošlog proljeća Sveučilište Kalifornije ostalo je bez novca za rad osmatračnice. Astronomi sada pregovaraju o dijeljenju teleskopa s američkim zrakoplovstvom, koje želi pratiti satelite i svemirski otpad. Sredstva iz američkog saveznog proračuna nisu ulagana u potragu za izvanzemaljskim radijskim signalima još od 1993. godine, kada je Kongres otkazao to istraživanje pod palicom Nase.Teleskopi Allen nazvani su prema Paulu Allenu, osnivaču Microsofta, koji je uložio 25 milijuna dolara na samom početku ovog projekta.

U vlasništvu i pod upravljačkom rukom Instituta SETI trebali su se sastojati od 350 antena promjera šest metara. Cjelokupni niz uspio bi za samo deset minuta izraditi kartu površine neba od nekoliko punih Mjeseca, odnosno za jednu noć cijeloga neba. No Allenov doprinos bio je dovoljan za samo 42 antene koje su započele s radom 2007. godine. Astronomi tvrde da bi im za puni niz bilo potrebno još 55 milijuna dolara. Projektu je udahnut novi život 2009., kada je doktorica Tarter osvojila nagradu od 100.000 dolara na konferenciji TED (Technology, Entertainment and Design) u Kaliforniji. Njezin govor na tom skupu ponukao je donacije Della i Intela u obliku vrijedne opreme. U psihološkom smislu projekt se osovio na noge prošle godine kada je Nasa, čija svemirska letjelica Kepler šalje podatke o dijelu sazviježđa Cygnus kojega istražuje, objavila svoj prvi popis od 1235 kandidata egzoplaneta. Međutim, novca je nestalo točno u trenutku kada se osmatračnica usmjerila na istraživanje Keplerovih planeta. Molbom za donacije uspjeli su prikupiti oko 220.000 dolara, što im je dovoljno za otprilike dva mjeseca operativnih troškova. Zrakoplovstvo je ponudilo platiti dio operativnih troškova u Hat Creeku, koji iznose oko 1,5 milijuna dolara godišnje (plus dodatni milijun za plaće astronoma).U prosincu su se doktorica Tarter i njezin suprug William Welch, radijski astronom, vratilu u Hat Creek. U obližnjoj građevini neugledne vanjštine zujala su računala i elektronička oprema. Na otiraču je pisalo: “Sve vrste su dobrodošle”.U jednom dramatičnom trenutku 1998. godine, doktorica Tarter i njezini suradnici radili su u osmatračnici Green Bank u Zapadnoj Virginiji kada su otkrili signal kojega jednostavno nisu uspijevali eliminirati. Konačno su shvatili da se radi o prijenosu europskog satelita SOHO. “Izmoreni smo otišli na spavanje”, sjeća se doktorica Tarter. “Ne mogu si ni zamisliti kako će izgledati prava stvar.”

Dennis Overbye