Na samom kraju izložbe “Onkraj Zemlje: budućnost istraživanja svemira” u Američkom prirodoslovnom muzeju u New Yorku, posjetitelji mogu pomoći učiniti Mars pogodnim za život. Uporabom interaktivnog ekrana veličine i oblika stola za stolni tenis, možete se igrati Boga te usmjeriti buduću evoluciju crvenog planeta. Prvi vam je zadatak zgusnuti njegovu atmosferu i zagrijati ga ispuštanjem ugljičnog dioksida, stakleničkog plina, iz zamrznutog tla i ledenih polova.

Možete bombardirati taj planet ili prekriti polove crnom prašinom kako bi oni apsorbirali sunčevu svjetlost i brže se otopili.Muzeje obično smatramo mjestima na kojima se drže stare i mrtve stvari, a čak se i američki program istraživanja svemira doima spremnim za muzej jer se svemirske letjelice gase, slijetanja na Mjesec već su dio davne prošlosti, a istraživanje svemira polako postaje žrtvom proračunskih rezova i debelih prekoračenja proračuna nekolicine programa koji su opstali. Srećom, na ovoj izložbi, koja će trajati sve do 12. kolovoza, ne moramo to ponovno proživjeti. Na njoj gledamo pedeset do sto godina unaprijed, kaže Michael Shara, njezin kustos. “Nalazimo se na prekretnici”, objašnjava. “Moramo odlučiti što ćemo uraditi kada odrastemo. Gdje nam je vizija?” U ovom slučaju, vizija pripada Shari, priznaje i on sam, a do nje je došao zahvaljujući brojnim savjetima stručnjaka za svemir. Svijetu je doista potreban neki oblik kozmičkog nacrta za napredak i razvoj, ukoliko namjeravamo krenuti naprijed, i iako se možemo prepirati oko brojnih detalja, ovaj je prijedlog dobar koliko i bilo koji drugi. “Netko će to napraviti”, kaže Shara. “Možda to neće biti Sjedinjene Američke Države.”Uz izložbu se nudi i aplikacija za iPhone. Uperite ga prema jednoj od nekoliko posebnih postaja i na telefon preuzimate dodatne podatke. Izložba brzo i sažeto prikazuje prošlost, otpočevši s postignućima Sovjetskog Saveza, koji je lansirao prvi satelit u Zemljinu orbitu, poslao prvog muškarca i ženu u svemir te snimio prve fotografije tamne strane Mjeseca. Zatim se okreće američkim svemirskim trijumfima – slijetanjima na mjesec, letjelici i snimci astronauta Johna Grunsfelda dok ubacuje novu kameru u svemirski teleskop Hubble 2009. Međutim, možete uživati i u mirisu mjesečeve prašine, kojeg su pokušali prenijeti Nasini kemičari.

Prije ili kasnije, a prema ovoj izložbi to će se dogoditi 2030., ljudi će se vratiti tom sivom, zrakopraznom krajobrazu. “Sjajna luna zove vas na trodnevni put sa Zemlje u svemirskoj letjelici”, piše na jednom izlošku. Zatim se nalazimo u krateru Shackleton, depresiji nedaleko od Mjesečevog južnog pola, gdje trajna tama možda skriva led koji je ostao nakon praiskonskih udara kometa, zbog čega je to savršeno mjesto za bazu na Mjesecu. Stanovnici će raditi na iskopavanju helija3 koji se koristi u fuzijskim reaktorima. Također rade na izgradnji i održavanju teleskopa promjera jednog kilometra čija je leća sačinjena od vrtložne tekućine sa zlatnim nanočesticama. Do tog ćemo se trenutka, predviđa Shara, penjati na Mjesečevu površinu i spuštati s nje lunarnim dizalom, “tanašnim kabelom koji će se protezati tisućama milja između Mjeseca i Zemlje”, a kojega će na mjestu držati gravitacijska sila našeg planeta. Sa stropa visi model asteroida Itokawa, kojeg je 2005. godine posjetila japanska svemirska letjelica Hayabusa te na Zemlju donijela uzorke. Obamina administracija proglasila je asteroide ciljem istraživanja dalekog svemira. Jednoga bi dana, naime, takav asteroid u sudaru sa Zemljom mogao ugasiti sav život na našem planetu. Neki geolozi smatraju da bi se Mars tijekom vremena moglo transformirati, odnosno “teraformirati” u nastanjivi planet te da bi to bio najveličanstveniji i najskuplji inženjerski pothvat u povijesti, koji bi trajao tisućama godina i stajao trilijune dolara. Ne slažu se svi da bi tako nešto bilo uspješno, niti da imamo pravo takvo što učiniti. Naime, ukoliko se negdje na Marsu skrivaju mikrobi, sav njihov evolucijski potencijal u tom bi slučaju bio uništen. No, Shara kaže da je prilično čvrsto uvjeren da ćemo teraformirati Mars: “To je u skladu s našom sklonosti prema širenju, kolonijalizaciji i potrebom za razvijanjem drugih mjesta.”

Dennis Overbye

Online: Svemirska izložba

Fotografije s izložbe “Onkraj Zemlje” dostupne su na: nytimes.com/science (pretraga “planet” i “future”)