Goleme dijelove prašume u Gvatemali, koja je nekoć bila kolijevka jedne od najveličanstvenijih svjetskih civilizacija, sada krče narkošefovi kako bi pripremili teren za uzgoj stoke, a maleni gradovi naseljenika pale ostale dijelove prirodnog rezervata Maya, najvećega zaštićenog područja u središnjoj Americi.

Pljačkaši i zvjerokradice, koji su se držali po strani za vrijeme vladavine gerilskih vojski tijekom 36godišnjega građanskog rata, sada se slobodno bave svojim zanatom. “Tu su krijumčari, uzgajivači stoke, drvosječe, zvjerokradice i pljačkaši”, kaže Richard D. Hansen, američki arheolog koji predvodi iskapanje najstarijeg i najvećega mayanskoga grada države, El Miradora na sjevernom vrhu rezervata. “Svi ti negativci kao da se natječu tko će prije uništiti rezervat. Ne možete ni zamisliti razmjere uništenja koje se ovdje događa.” Predsjednik Álvaro Colom ima velike planove za pretvorbu ove regije u glavno odredište ekološkog turizma, no dužnosnici se slažu da ako misli ovamo dovesti turiste, prvo mora dovesti zakon i red. Golemi rezervat proteže se na više od gotovo dvije trećine regije Petén, koja se na sjeveru nastavlja u Meksiku, a na istoku graniči s Belizeom. Rezervat se prostire preko jedne petine Gvatemale i sadrži četiri nacionalna parka te raznolike ekosustave u kojima žive jaguari, pauk majmuni i are arakange. Stanovnici koji su prethodili Kolumbijcima ovdje su prije 2600 godina kopali u rudnicima vapnenca da bi sagradili najranije mayanske hramove. Ti hramovi uzdizali su se iznad vrhova prašumskih stabala prije nego što su gradovi napušteni kad je civilizacija Maya tajnovito nestala oko devetog stoljeća naše ere. Kako legalne, tako i ilegalne prijetnje rezervatu brojne su i međusobno povezane. Claudia Mariela López, direktorica agencije za nacionalne parkove regije Petén, kaže da pljačkaši, ilegalni naseljenici i rančeri godišnje poruše oko 150 četvornih kilometara rezervata. Naseljenici su uglavnom seljaci koji su pristigli ovamo u potrazi za obradivom zemljom.

No stanovništvo Peténa je, prema izvješću UNESCO-a, poraslo sa 25.000 u 70im godinama prošlog stoljeća na 500.000 danas. Željeli oni to ili ne, često postaju pijuni narkošefova. U nekim slučajevima djeluju kao straža krijumčara drogom i sprečavaju predstavnike vlasti da uđu na određeno područje, upozoravaju na upade i čiste zemlju koju na kraju preuzmu narkobande. Ova minijaturna narkodržava u kojoj se zbiva rapidno krčenje šuma miljama je daleko od vizije predsjednika Coloma o raskošnom odmorištu s mayanskom tematikom. Njegov ambiciozni plan Cuatro Balam, imenovan prema četiri glavna lika u osnivačkim mitovima Maya, podijelio bi rezervat na arheološki park na sjeveru i poljoprivrednu zonu na jugu. Tobože je osmišljen kako bi zaustavio migracije farmera. Gvatemalska vlada ipak je postigla određen napredak. Vojnici su digli u zrak kratere u tajnim rančerskim područjima i izbacili ilegalne naseljenike sa zaštićene zemlje. Vlada kaže da je ponovno zauzela više od 108.000 hektara zaštićenog područja u Peténu. Hansen, profesor arheologije na Sveučilištu Idaho State, smatra da su rizici nedovoljne zaštite ove regije očigledni u svakom kamenu koji iskopa. Civilizacija Maya, smatra on, velikim dijelom vlastitom je zaslugom zapečatila svoju sudbinu, i to uništenjem šuma i erozijama tla. “Maye su uništile vlastiti okoliš”, nastavlja. “Posjekli su vlastitu džunglu”, i to ih je zauvijek uništilo. “A mi danas radimo tu istu stvar.”

Blake Schmidt