Slavlje probijanja najdužeg tunela na svijetu, onoga ispod švicarskih Alpi, održat će se 15. listopada, a 57 kilometara švicarskog tunela željezničke pruge koja će povezivati Italiju i Švicarsku bit će u prometu već 2016. godine, odnosno godinu prije predviđenoga roka. Još jedna važna neuobičajenost je što će tunel stajati i manje od predviđenoga.

Počelo postavljanje pruge
I upravo ove godine, u kojoj se obilježava 30. godišnjica cestovnog tunela Gotthard od 17 km, bit će probijen tunel Gotthard za željeznicu. Pripremni radovi na mamutskom tunelu počeli su 1993.godine , a bušenje cijevi tunela započelo je 2003. godine. Glasnogovornik švicarskih željeznica Alessandro Malfanti izjavio je kako postoji velika vjerojatnost u završetak gradnje tunela prije predviđenog roka. Putovanje od Milana do Züricha smanjit će se za jedan sat. Vlakovi će tunelom putovati brzinom od 200 km na sat. “Time će se udvostručiti kapacitet prijevoza roba i izbrisat će se prometanje 800.000 kamiona na dan”, izjavio je Gregor Saladin iz švicarskih željeznica. Na južnom ulasku u tunel već su započeli radovi na postavljanju pruge. Renzo Simoni, predsjednik Uprave Alptransit koja upravlja radovima, ne krije zadovoljstvo brzinom i kvalitetom izvedenih radova. Dva pravca tunela, odnosno oni koji su ga počeli bušiti na sjeveru planine i oni koji su krenuli s juga, sastat će se za nekoliko dana, i to s marginom mogućeg promašaja u probijanju posljednje stijene od samo 20 cm. Tu u utrobi planine rad je vrlo težak. Temperatura bi bez rashladnih uređaja bila 45 stupnjeva Celzijevih. Izvučeno je toliko kamenja iz tunela da bi se moglo podignuti pet Keopsovih piramida.

Tisuću problema
“Imali smo tisuću problema. Provodili smo istraživanja sastava stijena itd., ali na kraju u utrobi planine je sve drukčije od onoga što očekuješ”, objašnjava Simoni. Dodao je kako je čak pet mjeseci trajao popravak bušilice koja je zapela u pijesku. Računa se da će konačna gradnja željezničkog tunela od točno 57.077 metra stajati 18,7 milijardi švicarskih franaka, oko 14 milijardi eura, što je manje od prije 15 godina predviđenih 19,1 milijardi švicarskih franaka. Sredstva za gradnju tunela Švicarska je prikupila od poreza na teretna vozila (65% od ukupnog iznosa) i od poreza na goriva (35% od ukupnog iznosa). Promet roba će se zahvaljujući tunelu povećati sa 20 na 50 milijuna tona godišnje.

Problemi

Voda prekinula radove
Tijekom radova iz stijena je počela šikljati topla voda brzinom od 90 litara u sekundi. Iako je to gotovo prekinulo radove, na kraju je bujica ukroćena i sada će služiti za grijanje domova.