Točno prije 25 godina na tržištu se pojavio prvi komercijalno dostupan mobitel. Motorolin model DynaTAC1 8000X, koji se na početku mogao kupiti jedino u SAD-u, popularno je prozvan “ciglom”, kako zbog spartanskog dizajna tako i zbog svoje veličine.

Naime, Motorolin je prvijenac težio gotovo jednu kilu, odnosno deset puta više od današnjih mobitela. Iako je imala 12 standardnih tipki, “cigla” je bila opremljena s dodatnih devet specijalnih tipki poput one za brisanje unesenog, pohranu podataka, zaključavanje i volumen. Imala je i memoriju za 30 brojeva. Na vrhu prvog mobitela nalazila se poduža savitljiva antena koju se moglo dodatno razvući kako bi se poboljšao prijam signala. Tako veliki mobilni uređaj gutao je mnogo energije. S jednim punjenjem baterija Motorolin DynaTAC1 8000X radio je osam sati u stand-by modu ili jedan sat ako se preko njega razgovaralo. Cijena tog prvog mobitela bila je fantastičnih 3995 dolara što je oko 20.000 kuna. Usprkos tome postojala je lista čekanja ljudi koji su željeli kupiti taj mobitel s više od 12.000 imena. Usporedbe radi, današnji mobiteli teški su u prosjeku oko 80 grama, umjesto specijalnih tipki koriste razna ergonomska rješenja za upravljanje uređajem, imaju internu antenu, na stand-by modu rada održavaju se i po dva tjedna, a imaju bateriju sposobnu izdržati do osam sati razgovora. Uza sve to njihova je cijena često puta manja od sto dolara, odnosno petstotinjak kuna. Prema podacima svjetskog udruženja za telekomunikacije ITU-a danas mobitel koristi 3,3 milijarde ljudi. Posebno je zanimljivo da se broj korisnika mobilnih telefona najviše povećava u Africi i Aziji gdje već sada više od milijardu ljudi tako komunicira.

U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima regulatora telekomunikacijskog tržišta, ima više mobitela nego građana, njih oko pet milijuna. Hrvati danas preferiraju pet marki mobitela. Prema istraživanju agencije Puls najveći tržišni udio ima Nokia sa 40 posto tržišta, zatim Sony Ericsson i Samsung, svaki sa po 19 posto udjela, pa Siemens sa 14 posto i Motorola sa 13 posto tržišnog udjela. Tome treba dodati i 14 posto građana koji i ne znaju koji mobitel posjeduju. Današnji mobiteli rezultat su vrlo intenzivnog razvoja u koji su utrošene milijarde eura. Primjerice, pet vodećih proizvođača mobitela lani su na istraživanja i razvoj uložili probližno 20 milijardi eura od čega je Nokia za tu namjenu izdvojila 5,3 milijarde eura, a Motorola tri milijarde eura. Zbog tako intenzivnog razvoja u proteklih su se 25. godina izmijenile tri generacije mobilnih tehnologija, a samim time i tri generacije mobitela. Prvu generaciju tzv. 1G karakterizirali su mobiteli velikih dimenzija koji su zahtijevali vrlo gusto izgrađenu mrežu baznih stanica, a koristili su analognu tehnologiju za prijenos signala. U Hrvatskoj je prva takva mobilna mreža, tzv. NMT pokrenuta 1987. godine u okviru HT-a, s tim da je prvi komercijalni poziv preko nje ostvaren u prosincu 1990. godine. Većina današnjih mobitela pripada drugoj generaciji tih uređaja. Ta 2G tehnologija omogućila je komunikaciju putem tekstualnih poruka te brojne nove mogućnosti poput plaćanja parkiranja, uvoda u stanje na bankovnom računu i mobilnog oglašavanja poput nagradnih igara. No 2G tehnologiju u idućih će nekoliko godina gotovo u potpunosti istisnuti 3G tehnologija, odnosno najnovija generacija mobitela koja omogućuje vrlo brz prijenos podataka, odnosno brz pristup internetu, televiziji i radijskim sadržajima.

Činjenice

Pola svijeta koristi mobitel
Prema podacima svjetskog udruženja za telekomunikacije ITU-a danas mobilni telefon koristi 3,3 milijarde ljudi. Posebno je zanimljiv podatak da se broj korisnika mobilnih telefona najviše povećava u Africi i Aziji, gdje već sada više od milijardu ljudi tako komunicira.
Razvoj tehnologija
Današnji mobilni uređaji rezultat su vrlo intenzivnog razvoja u koji su utrošene milijarde eura. Od ukupnih 20 milijardi eura koje su vodeći proizvođači prošle godine potrošili na razvoj i istraživanje, finska Nokia je izdvojila 5,3 milijarde eura, a američka Motorola tri milijarde eura. Zbog takvog intenzivnog razvoja u proteklih su se 25 godina izmijenile tri generacije tehnologija, od kojih najnovija korisnicima omogućava brzi prostup internetu i televiziji.