Za organizaciju koja je posvećena održavanju stabilnosti globalnih financija Međunarodni monetarni fond imao je iznenađujuće malo posla kada je taj sustav proteklih mejseci dosegao rub krize.

Sa središtem financijskih problema u bogatim kapitalističkim zemljama, koje uglavnom mogu generirati dovoljno sredstava da se spase od problema, uloga MMF-a svela se na pružanje savjeta što su vlade mogle slobodno ignorirati. To bi se moglo promijeniti jer se kriza proširila među MMF-ovim tradicionalnim klijentima s tržišta u razvoju, a njegova strašna upozorenja o osjetljivosti globalnih financija i ekonomije pokazala su se istinitima. U četvrtak je glavni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn primijetio da je MMF prije nekoliko mjeseci s pravom bio pesimističan glede financijske krize i globalne ekonomije i dalekovidan u svojem savjetu vladama da će trebati rekapitalizirati banke koje nemaju dovoljno gotovine. “Možda se sjećate da su prije šest mjeseci neke osobe pisale članke o takozvanoj teoriji razdvajanja, čija teza je bila da će zemlje u razvoju biti imune na financijsku krizu”, rekao je Strauss-Kahn. “Mi ovdje nismo vjerovali u to i od samog početka objašnjavali smo da nijedan dio svijeta nije imun”, kazao je Strauss-Kahn. Nijedna zemlja ne voli ići MMF-u po pomoć jer se na to najčešće gleda kao na priznanje neuspjeha politike. Zapravo neobičan događaj ovoga tjedna bio je prvi potez Islanda, koji proživljava krizu u klasičnom stilu tržišta u razvoju iako je jedna od najbogatijih zemalja ne svijetu prema BDP-u po glavi stanovnika, da kao prvi korak prema rješavanju krize uzme zlato od Kremlja radije nego zajam od MMF-a. Ali ako se bijeg od rizičnih ulaganja nastavi, neke od zemalja u razvoju možda neće imati izbora. Činjenica da Fond u posljednjih nekoliko godina nije davao kredite za spašavanje i da su čak serijski prijestupnici poput Argentine otplatili svoje kredite od MMF-a znači da on ima oko 200 milijardi dolara lako raspoložive imovine. Ako mu je potrebno više, može to prikupiti od svojih zemalja članica. Strauss-Kahn je prošlog tjedna najavio da priprema procedure za hitne slučajeve koje dopuštaju Fondu da daje brze kredite zemljama u krizi, što su postupci koji su korišteni tijekom azijske financijske krize iz 1997./1998. godine. Ekonomisti tvrde da prvi val vjerojatnih zajmoprimaca neće doći iz Azije. Morris Goldstein, viši partner pri Institutu za međunarodnu ekonomiju iz Washingtona, tvrdi da su u prvom redu ranjive neke zemlje iz srednje i istočne Europe, poput baltičkih zemalja i Rumunjske.