Polovina najvećeg srpskog maloprodajnog trgovačkog lanca Maxi, koji ima većinski udjel i u bugarskoj trgovačkoj kući Picadillyj, prodat će se do kraja godine. To je beogradskim medijima izjavila Jelena Krstović, direktorica korporativnih komunikacija Delta holdinga ili nova “Miškovićeva ljepotica” koja će općiti s javnošću nakon razlaza s Milkom Forcan našao novo ime za komuniciranje s javnošću. Krstović je istakla da imovinski spor bračnog para Forcan s Miškovićem oko vlasništva u Maxi lancu, neće biti smetnja za prodaju. Ipak, imena potencijalnih kupaca drže se u tajnosti.

Namirivanje dugova
Dok Krstović objašnjava da je odluka o prodaji donesena temeljem procjene da se može postići povoljna cijena, u upućenim krugovima prevladava ocjena kako je Mišković prisiljen prodati najuspješniju tvrtku kako bi vratio goleme dugove bankama i dobavljačima. Potraživanja njegovih vjerovnika procjenjena su na milijardu eura. Krstović potvrđuje da će dio novca od prodaje biti iskorišten za vraćanje dugova, dok je ostatak namjenjen za širenje lanca Tempo, koji također posluje u okviru Delta holdinga. Najavila je ulaganje 6,7 milijuna eura u izgradnju Tempovog prodajnog centra u Sarajevu, kao i ulaganja u Bugarskoj od 25 milijuna eura.

Čašćenje i pritisci
Mišković se tako odriče 50% njegove “zlatne koke” u trenutku kada Maxi obilježava deset godina postojanja. U povodu toga pojedini mediji objavili su kako Mišković traži od dobavljača da ga počaste besplatnom isporukom robe. No i bez toga najveći srbijanski tajkun zagorčao je život mnogim dobavljačima kašnjenjem plaćanja robe i do godinu dana. Špekulira se kako Mišković ima široku lepezu pritisaka na dobavljače, od naplaćivanja visokih kazni za kašnjenje isporuka, do obveznog osiguranja u njegovoj osiguravajućoj kući Delta Generali.

Dobavljači

Demonstracija moći
Danilo Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja, smatra da ugovori Delte s dobavljačima samo su odraz Miškovićeve moći i zlouporabe položaja. Ekonomist Mahmud Bušatlija ističe kako Miškovićevo tajkunsko poslovanje potapa gospodarstvo Srbije, jer neplaćanjem robe i prisiljavnjem na kompenzacije uništava na tisuće proizvođaća.