Najveći njemački trgovački lanac Metro snažnim rastom dobiti u trećem tromjesečju od 122 posto premašio je očekivanja analitičara zahvaljujući jačanju poslovanja na tržištima istočne Europe te ostvarenim uštedama od provedenog programa kresanja troškova “Shape 2012.”. Uprava Metroa, koji ostvaruje oko 40% prihoda u Njemačkoj, povećala je prognoze ostvarenja dobiti za ovu godinu.

Rast u Rusiji i Ukrajini
Kompanija koju predvodi predsjednik Uprave Eckhard Cordes izvijestila je da je u proteklom tromjesečju ostvarila rast neto dobiti na 149 milijuna eura, sa 67 milijuna eura u istom razdoblju lani. Usporedbe radi, analitičari koje je anketirao Bloomberg u prosjeku su prognozirali dobit od 114 milijuna eura. Tromjesečni prihodi rasli su 4,5 posto na 16,3 milijarde eura. Prodaju u istočnoj Europi u promatranom razdoblju Metro je povećao 10 posto, čemu su posebno pridonijeli rezultati u Rusiji, Ukrajini i Turskoj. U kompaniji prognoziraju da će za cijelu 2010. ostvariti operativnu dobit od 2,3 milijarde eura, više od prije prognoziranih 2,2 milijarde eura. “Metro ima mnogo privlačnih elemenata, kao što je poslovanje u istočnoj Europi, dva snažna poslovanja trgovina Cash&Carry te Media Markt i Saturn kao i tekuće koristi od programa restrukturiranja ‘Shape 2012.’”, Bloombergu je prokomentirao Justin Scarborough, analitičar u londonskoj Royal Bank of Scotland. Inače, Metro je u siječnju 2009. u sklopu programa “Shape 2012.” najavio da će na globalnoj razini broj radnih mjesta smanjiti za 15.000 radi povećanja neto dobiti za 1,5 milijardi eura do 2012. godine. Najavljene redukcije čine oko 5% ukupne radne snage, a odvijaju se kroz prirodnu fluktuaciju.

U Hrvatskoj nema otkaza
U Metrou Cash & Carry Hrvatska otkazi nisu u planu. Podsjećamo, dobit Metroa za 2009. je pala sedam posto, na 519 milijuna eura, što u kompaniji pravdaju padom prodaje zbog recesije u većini odjela, uključujući robne kuće Kaufhof i veleprodajne trgovine Cash & Carry. Prihodi su mu pali za četiri posto, na 66 milijardi eura. Lanjska dobit prije poreza i posebnih stavki iznosila je 1,4 milijarde eura, 16 posto manje nego u 2008., uglavnom zbog troškova vezanih za program štednje.