Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Menadžerske plaće i 500 puta veće od radničkih

Autor: Ana Blašković
29. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ima li ekonomskog opravdanja da menadžeri iste kompanije imaju i do 500 puta više plaće od svojih radnika? Jesu li radnici samo trošak dok menadžment istovremeno ima tretman neovisan o rezultatu?

Tek nakon što je sjeo u čelnu fotelju Zagrebačkog holdinga, Ivo Čović požalio se da mu je plaća od 35.000 kuna bruto (bez ostalih beneficija) preniska te odmah uzburkao socijalne duhove i požurio s demantijem.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No, visoke plaće i otpremnine menadžera izazivaju žestoke polemike u EU. Luksemburški premijer i ministar financija Jean-Claude Juncker pokrenuo među europskim ministrima financija inicijativu za uvođenje fiskalnih mjera kako bi se stalo na kraj toj “socijalnoj pošasti“ kako je nazvao pretjerane menadžerske plaće. Slabiji rast traži umjerene plaće, no mjere štednje odnose se na radnike, ali ne i na menadžment. Belgijska javnost šokirala se kada je predsjedniku uprave javnog telekoma godišnja plaća povećana za milijun eura. O ograničavanju plaća menadžera javnih poduzeća razmišlja se u Belgiji, te Nizozemskoj i Švedskoj. Čak i u neoliberalnom SAD-u polako se razvija svijest da ta pohlepa šteti kapitalizmu jer plaće ne prate kvalitetu upravljanja pa nisu rijetki primjeri da kompanije posluju s gubitkom, a čelnicima plaće i čitav niz beneficija lete nebu pod oblake. I domaći sindikati odlučili su predložiti zakon koji bi ograničio menadžerske plaće na najviše deset prosječnih radničkih. Osim očitog socijalnog, argument za limitirane menadžerske plaće jest da ih treba shvatiti kao mjeru borbe protiv inflacije. Reakcija poslodavaca bila je očekivana: kad je riječ o manjim plaćama menadžmentu (za razliku od radnika) ozbiljnost prijedloga usporedili su s pitanjem “ima li života u svemiru?“.

Tek nakon što je sjeo u čelnu fotelju Zagrebačkog holdinga, Ivo Čović požalio se da mu je plaća od 35.000 kuna bruto (bez ostalih beneficija) preniska te odmah uzburkao socijalne duhove i požurio s demantijem.

No, visoke plaće i otpremnine menadžera izazivaju žestoke polemike u EU. Luksemburški premijer i ministar financija Jean-Claude Juncker pokrenuo među europskim ministrima financija inicijativu za uvođenje fiskalnih mjera kako bi se stalo na kraj toj “socijalnoj pošasti“ kako je nazvao pretjerane menadžerske plaće. Slabiji rast traži umjerene plaće, no mjere štednje odnose se na radnike, ali ne i na menadžment. Belgijska javnost šokirala se kada je predsjedniku uprave javnog telekoma godišnja plaća povećana za milijun eura. O ograničavanju plaća menadžera javnih poduzeća razmišlja se u Belgiji, te Nizozemskoj i Švedskoj. Čak i u neoliberalnom SAD-u polako se razvija svijest da ta pohlepa šteti kapitalizmu jer plaće ne prate kvalitetu upravljanja pa nisu rijetki primjeri da kompanije posluju s gubitkom, a čelnicima plaće i čitav niz beneficija lete nebu pod oblake. I domaći sindikati odlučili su predložiti zakon koji bi ograničio menadžerske plaće na najviše deset prosječnih radničkih. Osim očitog socijalnog, argument za limitirane menadžerske plaće jest da ih treba shvatiti kao mjeru borbe protiv inflacije. Reakcija poslodavaca bila je očekivana: kad je riječ o manjim plaćama menadžmentu (za razliku od radnika) ozbiljnost prijedloga usporedili su s pitanjem “ima li života u svemiru?“.

60 tisuća eura godišnje prosječna je plaća članova uprava domaćih poduzeća, s beneficijama 10-ak tisuća eura
10 domaći sindikati traže da se menadžerske plaće ograniče na najviše deset radničkih
165 milijuna dolara bonusa dobio je šef Gillettea za prodaju tvrtke Procter&Gambleu
10 puta veću plaću od prosječne radničke imaju menadžeri u Hrvatskoj
5234 kune iznosila je prosječna neto plaća za srpanj u Hrvatskoj
741.824 kune prema podacima Porezne uprave najviša je mjesečna plaća u Hrvatskoj, a isplaćena je u Varaždinskoj županiji
35 tisuća kuna bruto je plaća prvog čovjeka Zagrebačkog holdinga Ive Čovića s kojom nije zadovoljan. Tu je i službeni automobil s vozačem, mobitel, kartica za troškove te povišica od 0,5 posto za godinu staža.
15 milijuna kuna uštede donijet će HŽ-u odluka da se smanje menadžerske plaće
11,1 milijun dolara težila je nadnica izvršnog direktora Sun Microsystema prošle godine, čime je u odnosu na godinu ranije skočila za gotovo 50 posto
525 naprama jedan iznosio je 2000. omjer menadžerskih i posječnih plaća radnika u SAD-u

Autor: Ana Blašković
29. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

a sto je s malim dionicarima koji ne dobiju nista ili eventualno dividendu << od bankarske kamate ?? trebalo bi ograniciti place menadjera u ovisnosti od uspjesnosti tvrtke i isplacene dividende. Ako je dividenda < od bankarske kamate, onda placa menadjera treba biti pod kontrolom drzave ili burze. Takodje menadjer moze raditi i stetne poslove koji su njemu korisni, kupnja skuplje opreme, isplacivanje visokih konsultantskih usluga, uposljavanje nepotrebnog personala.. Takodje bi trebalo postaviti uvjete da menadjer mora imati u licnom vlasnistvu najmanje 5% tvrtke ili n.pr. 100.000Eu za male tvrtke.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close