Meksiko je u proteklih nekoliko godina sa zavišću promatrao kako Brazil preuzima ulogu odabranog naroda Južne Amerike. Kako im je gospodarstvo raslo i stjecalo svoje mjesto na svjetskoj pozornici, Brazil je postao zemlja s potencijalom za velike stvari, a Meksiko je zapeo u krvoproliću i neimaštini. Međutim, dinamika između država naglo se može promijeniti. Lani je meksičko gospodarstvo raslo brže od brazilskoga, a izgleda da će se to ponoviti i ove godine.

Usporavanje brazilskog rasta može se pripisati zaduženim potrošačima i smanjenju industrijske proizvodnje, što je povezano sa snagom brazilske valute. Povrh toga, usporavanje globalnog rasta, naročito u Kini, dovelo je do smanjenja cijena brazilskog izvoza. Istovremeno meksičke tvornice izvoze rekordne količine televizora, automobila, računala i uređaja, potiskujući kinesku izvoznu robu u Sjedinjenim Američkim Državama i potičući umjereno širenje gospodarstva. Jačanje meksičkog gospodarstva zaslužno je za sjajni imidž koji je predsjednik Felipe Calderón 18. i 19. lipnja predstavio kao domaćin skupine 20 glavnih industrijaliziranih, mladih gospodarstava u Los Cabosu. Za razliku od sve veće krize unutar eurozone, Meksiko se može podičiti sa 17 godina makroekonomske stabilnosti, niske inflacije, ograničenog duga, otvorenog gospodarstva i rastuće konkurentnosti. Bruto domaći proizvod lani je porastao za 3,9 posto, nadmašivši tako brazilskih 2,7 posto. Za naredne je godine situacija također obećavajuća. Nissan, Mazda i Honda najavili su da će u Meksiku graditi nove tvornice, a slijede i nova ulaganja u sektor aeronautike i elektronike. “Zvijezde su se posložile za sjajne gospodarske rezultate u Meksiku”, stoji u zaključku izvještaja grupe Nomura Securities, objavljenome u svibnju. “Polako dolazi do smjene straže.”

Brazil i Meksiko imaju različite pristupe razvoju. Meksiko je posvećen otvorenim tržištima, slobodnoj trgovini i deregulaciji, a brazilska vlada intervenira putem velikih tvrtki u nadzoru države. Usto, rast Kine na različite je načine utjecao na Brazil i Meksiko. Kina se natječe s Meksikom i kupuje od Brazila. Meksiko se u proteklih deset godina mučio dok su kineski proizvodi istiskivali meksičku robu s američkog tržišta. Kineska je potražnja za sirovinama osnažila brazilsko gospodarstvo, a stabilnost je vladi dala temelj za redistribuciju bogatstva i širenje kredita. No čak i nakon što su dobili vjetar u leđa, Meksikanci su, tvrde analitičari, toliko pesimistični da to ni ne primjećuju. Jedan je razlog tomu meksički rat s narkokartelima. Pitanje je kako će se Meksiko i Brazil dalje kretati, kaže Shannon K. O’Neil, analitičarka Vijeća za inozemne odnose. “Puno se lakše kretati od BDPa po stanovniku u vrijednosti od 5000 do 10.000 dolara nego od 10.000 do 20.000 dolara”, kaže O’Neil. “Mislim da je to izazov za obje zemlje.”

Elisabeth Malkin izvještava iz Mexico Cityja, a Simon Romero iz Rio de Janeira