Tijekom stoljeća svoje povijesti Rusija je teturala između promjene i ujedinjenja, između prihvaćanja Zapada kao utjelovljenja promjene i preziranja Zapada kao prijetnje Rusiji kakva ona jest.

Osam godina predsjedničke vlasti Vladimira Putina, od 2000. do 2008. godine, smatra se vremenom kad se Rusija usmjerila na stabilizaciju. Međutim, u posljednje je vrijeme elita počela strahovati da sama stabilnost nije dovoljna i da će upasti u stagnaciju.Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na to je reagirao otvorenom politikom “modernizacije”, o kojoj će čak ovisiti uspjeh njegova mandata. “Modernizaciju” spominje u raznim kontekstima, od suzbijanja korupcije do gradnje centara za razvoj visoke tehnologije u blizini Moskve. U uvodnome govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu Medvedev je 26. siječnja trebao pokazati da njegovu zemlju čeka privlačna budućnost i učvrstiti mu ugled reformatora. Govor je trebao najaviti ključni trenutak vladavine predsjednika koji je okrenut budućnosti, koji se divi Obami i služi iPadom. No, bombaš samoubojica 24. je siječnja napao terminal međunarodnih letova u glavnoj moskovskoj zračnoj luci, a u napadu je poginulo najmanje trideset petoro ljudi. U trenutku je Medvedevljeva vizija Rusije 21. stoljeća postala gotovo nedostižna. Medvedev je odgodio put u Davos, a potom održao govor koji se čak i nekim njegovim pristašama učinio bezličnim. Iako je izložio 10 temeljnih principa svoje politike modernizacije, jednom je svojom izjavom podsjetio na sovjetski obrambeni stav svojih prethodnika. “Još uvijek učimo i spremni smo poslušati dobar savjet, ali ne trebaju nam prodike”, rekao je. Terorizam bi, dakako, ugrozio revitalizaciju bilo koje države, no nije to jedini korjeniti problem koji ometa napredak Rusije.

Čak je i prije terorističkog napada na zračnu luku Medvedevljev posjet Davosu, kao i sama njegova politika modernizacije, bio u sjeni hirovitog ruskog pravnog sustava te brige da će dolazak stranaca ugroziti zemlju. Ti su problemi kulminirali u prosincu kad je nekoć najbogatiji Rus Mihail Hodorkovski u ponovljenom suđenju osuđen na izdržavanje kazne do 2017. godine. Hodorkovski je uhićen 2003. godine nakon što se usprotivio Putinu izrazivši potporu strankama opozicije. Njegov se slučaj već dugo smatra primjerom vlasti koja manipulira sudovima kako bi kaznila kritičare, a ta je sovjetska praksa i dalje živa, iako je Medvedjev obećao da će se uhvatiti ukoštac s problemom koji je opisao kao pravni nihilizam. U Davosu je Medvedev pokušao umanjiti zabrinutost zbog toga slučaja. “Smatram da se svaki ulagač, bio on Rus ili Amerikanac, mora pridržavati zakona”, izjavio je u razgovoru za Bloomberg Television. “U protivnom ga možda čeka zatvorska kazna, kao što se dogodio Hodorkovskom ili Bernardu Madoffu koji je osuđen na duže služenje u zatvoru.”Međutim, ujedinjeni učinak samoubilačkog bombaškog napada u zračnoj luci i presude Hodorkovskom samo je naglasio izazove s kojima se Medvedev mora suočiti. Jednako je zastrašujuće to što mora dokazati da ima političku većinu koja mu je potrebna da ispuni dana obećanja. Njegova se publika u Davosu zasigurno upitala: “Što njegov prethodnik Putin misli o svemu tome?”Rusi Putina smatraju svojim glavim vođom, a ankete pokazuju da narod duboko sumnja u to da Medvedev ima ikakvu stvarnu vlast. Putin govori o modernizaciji puno rjeđe nego Medvedev, čime odaje dojam da je to zapravo Medvedevljev zabavni projekt koji možda ne bude imao rezultata. Nije čak niti izgledno koliko će dugo još Medvedev biti na vlasti. Izbori će se održati sljedeće godine, a čini se da bi želio još jedan mandat. No, ako Putin odluči da želi svoj stari posao, a to je vrlo moguće, od Medvedeva bi se očekivalo da odstupi s vlasti.

Obojica kažu da vladaju u tandemu i jasno su dali do znanja da se neće natjecati jedan protiv drugog u borbi za predsjedništvo.“Jasno je da Putin svome kolegi još nije rekao hoće li mu dopustiti drugi mandat”, napisao je politički komentator Dmitrij Travin iz Centra za modernizaciju pri Europskom sveučilištu u Sankt Petersburgu.“S obzirom na to da ni sam Medvedev to ne zna, čemu onda služi njegovih deset principa izloženih u Davosu? Netko može izložiti i sto principa ako ima nadahnute sastavljače govora, ali to ne znači da bi imali nikakve veze sa stvarnošću.”Igor Jurgens, neformalni savjetnik Medvedeva koji je povezan s progresivnom linijom Kremlja, kaže da bombaški napad i presuda Hodorkovskome odaju dojam nesklada jer dokazuju da ruski državni vrh često upada u krize ili se bavi duboko ukorijenjenim problemima koji su ostaci sovjetske ere. Jurgens kaže da Medvedev u Davosu nije ostavio dobar dojam, navjerojatnije zato što mu je bilo teško uklopiti se u srdačnu i opuštenu poslovnu atmosferu nakon što je s generalima i obavještajcima vodio sastanke o terorizmu. Ipak, kaže Jurgens, Medvedevu nema druge nego razbuditi zemlju upravo onako kako to mladi ruski reformatori čine od vremena Petra Velikog. “Ovo je civilizacijski pomak”, kaže Jurgens. “Prisiljeni ste društvu koje čezne za stabilnošću reći da ih stabilnost neće spasiti. Morate se upustiti u rizik i reformirati sebe. Stabilnost nije lijek za sve, a bez nje ćemo se vratiti u doba stagnacije u kojoj smo trunuli tijekom osamdesetih. Brežnjev, drugi čin.”

Clifford J. Levy