U Centru za istraživanje primata u Oregonu znanstvenici su udebljali jednu skupinu majmuna kako bi im pomogli u proučavanju epidemije dijabetesa i pretilosti u ljudi. Na pretilim majmunima također se testiraju novi lijekovi za te bolesti.

Raste potražnja za primatima prekomjerne težine jer, prema riječima znanstvenika, mogu pomoći u borbi protiv pretilosti koja je vrlo rasprostranjena.Kako neke farmaceutske tvrtke sele svoja istraživanja u druge države gdje ih je jeftinije provesti, pretile majmune vode sa sobom. “To je u Kini rastući trend”, kaže Kevin Grove, neuroznanstvenik koji predvodi program u Oregonu. “Ondje imaju skupine po tisuću majmuna.” Krupni primati, kažu znanstvenici, korisni su modeli jer su ljudima sličniji od laboratorijskih miševa. Jedu kad im je dosadno, čak i ako zapravo nisu gladni. “No za razliku od ljudi neljudski primati ne lažu”, kaže doktor Grove. “Znamo točno koliko pojedu.” Neki pretili majmuni sami mjesecima ili godinama borave u kavezu kako bi se pratio njihov unos hrane, zbog čega i manje vježbaju. Tvrtka Rhythm Pharmaceuticals iz Bostona na pojedinim je majmunima testirala probni lijek za održavanje dijete. Nakon osam mjeseci životinje su smanjile unos hrane za 40 posto i izgubile 13 posto težine, i to bez primjetnih problema sa srcem. Tvrtka se trenutno sprema započeti s testiranjem lijeka na ljudima. Druga skupina znanstvenika pomoću majmuna nastoji usporediti učinke ugradnje želučane premosnice s gubitkom kilograma nametnutom dijetom. Jedan je cilj otkriti hormonske mehanizme prema kojima bi se operacijom lako izliječio dijabetes te pronaći lijek koji bi imao jednak učinak. Unutar istraživanja učinit će se nešto što se s ljudima ne može. Naime, znanstvenici će usmrtiti dio majmuna kako bi istražili njihov mozak i gušteraču. Ovdašnji se Centar za primate nalazi u sklopu Sveučilišta za zdravstvo i znanost u Oregonu te obuhvaća 4000 majmuna, ponajviše žućkastih rezusa.

Oko 150 majmuna je pretilo; neki svakodnevno primaju inzulin, a neki imaju začepljene arterije. Jedan je prije nekoliko godina u vrlo mladoj dobi umro od srčanog udara. Svakodnevno ih hrane sušenim kuglicama hrane, a trećina kalorija potječe od masti, što je vrlo slično tipičnoj američkoj prehrani, kaže doktor Grove, iako je u prehranu uključena i odgovarajuća količina bjelančevina i hranjivih tvari. Majmuni smiju pojesti koliko god kuglica žele, a hrane ih i kikiriki maslacem, kokicama i kikirikijem. Također piju jedan pripravak koji ima jednaku količinu fruktoze kao i limenka gaziranog pića. Smiju konzumirati dvostruko više kalorija nego što konzumiraju majmuni zdrave težine. Znanstvenici su dosad utvrdili da pića vrlo bogata fruktozom ubrzavaju razvoj pretilosti i dijabetesa. Međutim, 40 posto majmuna ne dobije znatno na težini. Barbara Hansen sa Sveučilišta u južnoj Floridi kažu da su bitne kalorije, a ne visok udjel masti.“Nije ispravno tvrditi da se ljudi i majmuni debljaju zbog prehrane bogate masnoćama.” Jedan je žućkasti rezus, kaže, koji je težio 32 kilograma, 22 kilograma više od normalne težine, jeo “samo ono što preporučuje Američko udruženje za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja”. Tvrtka Rinat Neuroscience proizvela je eksperimentalni lijek koji je u glodavaca osjetno smanjivao apetit. Međutim, pretili babuni koji su lijek primali u San Antoniju udvostručili su ili čak utrostručili unos hrane. Neke tvrtke smatraju da nema potrebe koristiti se primatima u istraživanju pretilosti i dijabetesa, tvrdeći da je to gotovo jednako lako kao i testirati na ljudima jer se trošak istraživanja s majmunima može popeti na nekoliko milijuna dolara.

Usto je prije provođenja istraživanja potrebno ispitati etičke posljedice.Borci za prava životinja tvrde da se u istraživanjima životinje izlažu nepotrebnoj patnji kao što je stres zbog zatvaranja u kavez. Osim toga dovode u pitanje svrhu takvih istraživanja. Ističu da su tijekom istraživanja doktora Grovea trudne majmunice koje su konzumirale hranu bogatu mastima dobivale mlade s metaboličkim poremećajima i sklone tjeskobi. Alisa Mullins iz organizacije Ljudi za etičko ponašanje prema životinjama u studenome je napisala da su tijekom istraživanja iz maternica majmuna vađeni fetusi radi seciranja mozga.“Nije li isto to mogao doznati, boraveći u McDonald’su?” pita se Alisa. Doktor Grove kaže da je istraživanjem utvrđeno da je prehrana u mozgu fetusa izazvala kemijske promjene koje su možda odgovorne za probleme utvrđene u mladunčadi, a te bi se spoznaje mogle primijeniti i u ljudi.Također je ustanovio da je zdravom prehranom u trudnoći smanjen postotak poteškoća u mladunčadi. Korištenje izoliranih kaveza opravdao je time što su životinje mogle grickati hranu između obroka jer je upravo to glavni uzrok debljanja ljudi. Da ih pusti van, životinje bi se više kretale i vježbale. “Istražujemo model sjedilačkog života u kombinaciji s prehranom bogatom kalorijama”, kaže.

Andrew Pollack