Dvije godine nakon potpisivanja i deset godina otkako se počelo raditi na novom Europskom sporazumu u ponedjeljak je na snagu stupio Lisabonski sporazum.

Europski parlament dobio je veće ovlasti. To znači da ubuduće sudjeluje u gotovo svim pitanjima zakonodavstva. Parlament zajedno s Vijećem odlučuje o izdacima. Međunarodni ugovori sada trebaju potvrdu Parlamenta. Nacionalni parlamenti mogu zaustaviti postupak donošenja zakona Europske unije ako smatraju da su u suprotnosti načelu da EU ne smije donositi zakone i regulirati nešto što se može bolje regulirati u pojedinim članicama. Trećina nacionalnih parlamenata može zatražiti preispitivanje zakona. Ako većina parlamenata ima sumnje i ako ne dođe do dogovora s Europskom komisijom, tada se tim pitanjem mora baviti “summit” EU i Europski parlament. Ubuduće postoji europska građanska incijativa. Milijun europskih građana iz “znatnog broja zemalja članica” može zatražiti da Europska komisija predloži odredbu o jednoj temi. Pojedinosti treba još utvrditi – prije svega što znači “znatan broj članica”. Prvi put postoji mogućnost da jedna članica napusti Uniju. EU je također dobila “ministra vanjskih poslova”, a to je Britanka Catherine Ahton te prvog predsjednika, Belgijanca Hermana Van Rompuyja.
(DEUTSCHE WELLE)