Libijska kriza počela je, nakon političkih, imati ozbiljnih implikacija na europsko gospodarstvo, što je najbolje vidljivo na rastu cijene nafte i padu vrijednosti dionica naftnih tvrtki. Posljednja žrtva je austrijski OMV, čije su dionice sredinom proteklog tjedna pale za sedam posto, a u posljednjih desetak dana za čak 15 posto.

Libija bitna za poslovanje
Dionicama OMV-a u ponedjeljak se na Bečkoj burzi trgovalo po prosječnoj cijeni od 30,9 eura. Naime, OMV čak 10 posto svojeg poslovanja veže uz operacije u Libiji gdje ima 12 licencija za rad te dnevno vadi oko 34.000 barela nafte. Wolfgang Ruttenstorfer, glavni izvršni direktor OMV-a, kazao je za Reuters da se situacija u Libiji pozorno motri, no da još nije donesena odluka o potpunoj obustavi poslovanja u toj zemlji. Za razliku od većine zapadnih naftnih tvrtki koje su dolaskom Moamera Gadafija na vlast otišle iz ovih ili onih razloga iz Libije, OMV je u toj zemlji neprekidno prisutan od 1985. godine. Zanimljivo je da osim Libije OMV ima većih naftnih investicija i u susjednom Tunisu koji je bio početak svearapskoga narodnog bunta i u kojem se situacija još ni izbliza nije stabilizirala.

Jačanje Mola
Probleme OMV-a iskoristio je njihov najveći konkurent, mađarski Mol, u sklopu kojeg posluje i Ina, za preuzimanje liderske pozicije u srednjoj Europi. Ne tako davno OMV je započeo i neprijateljsko preuzimanje svojega mađarskoga konkurenta, no zbog političkih i društvenih pritisaka morao je odustati i prodati svoj udio ruskom Surgutnjeftegasu koji već više od godinu dana ne uspijeva ostvariti svoja vlasnička prava. Austrijanci su 2009. Surgutnjeftegasu prodali 21,2 posto udjela u Molu za 1,4 milijarde eura. Od tada mađarska vlada neuspješno pokušava otkupiti taj udio od Rusa koji odbijaju pregovore o prodaji.

Nafta

Strah od nemira u Arabiji
Nemiri u zemljama sjeverne Afrike i Omanu te očekivanja da bi se nestabilnost mogla preliti na Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Iran u ponedjeljak su utjecali na ponovni rast cijene nafte. Cijene barela sirove nafte za isporuke u travnju na londonskom su tržištu porasle za 1,54 dolara, na 113,68 dolara. Kako bi nadoknadili nestašicu nafte na tržištu, Saudijci su povećali dnevnu proizvodnju na razinu iznad devet milijuna barela. Svi se boje nemira u Saudijskoj Arabiji koja raspolaže najvećim rezervnim proizvodnim kapacitetima i može brzo popuniti rupe u opskrbi.