Biti vlasnikom stambene nekretnine na nekom od sunčanih dijelova Europe san je mnogih. Takvo razmišljanje nije poremetila ni globalna financijska kriza.

Samo je pitanje koja će se europska zemlja dulje boriti s problemima na svom tržištu nekretnina, a koja će u bliskoj budućnosti ponovno stati na noge. Velik broj ljudi u Europi, za razliku od Amerikanaca, na odmor odlazi i po nekoliko tjedana tako da vikendicu ne gledaju samo kao kuću za odmor, nego i kao drugi dom. Za mnoge Europljane idealno mjesto za provođenje slobodnog vremena je ono koje objedinjava opuštajuću atmosferu, dobar šoping, fine restorane i sadržajne noćne klubove. Španjolska je tako dugo vremena bila najprivlačnija destinacija u kojoj su Britanci postali vlasnici mnogih ljetnikovaca, a popularnosti su pridonijele i povoljne cijene. Britanci su inače najveći kupci nekretnina u Europi i prošle su godine na tom tržištu potrošili više od 30 milijardi eura. No stručnjaci tvrde da će taj broj ove godine doživjeti znatan pad. Spominje se pad od čak 35 do 40 posto.
Zbog krize Španjolska sada proživljava pad potražnje za nekretninama jer se kupci okreću drugim, jeftinijim tržištima. Tako, primjerice, Andaluzija 18 mjeseci zaredom proživljava pad potražnje za stambenim nekretninama. Baltičke zemlje također više nisu atraktivne strancima. Letonija osjeća najveći pad potražnje jer je kupnja kuća u toj zemlji u odnosu na isti mjesec prošle godina manja za 24,1 posto. Vrijednost kuća u Estoniji niža je za 16 posto, dok su cijene u Litvi pale za 9,9 posto. Pad potražnje rezultirao je viškom nekretnina, a mnogi su investitori morali otkazati svoje planove za gradnjom velikih igrališta za golf, sportskih centara i ostalih turističkih sadržaja. Što se tiče Italije, Portugala i Francuske, inače vrlo privlačnih zemalja za odmor, potražnja stagnira, što je ipak nešto bolje u odnosu na navedene zemlje. Ipak, ima i onih koji uživaju veliku ekspanziju potražnje. U Bugarskoj je tako ove godine vrijednost kuća porasla za 32,2 posto, a u protekle dvije godine čak 68 posto. Ondje se vrhunska kuća može kupiti za 130.000 eura. Tako je cijena jedne potpuno opremljene vile sa tri kupaonice, nekoliko soba i velikim vrtom na obali Crnog mora iznosila 150.000 eura. Mnogim Europljanima to je više nego prihvatljiva cijena. Turska također uživa veliku potražnju jer nudi mnogo sadržaja. Najveća potražnja javlja se za nekretninama u Istambulu. Hrvatska i Crna Gora također su na vrhu ljestvice. Istraživanje privatne banke Carter Allen, koja se nalazi u sklopu Banco Santandera, navelo je da će u sljedeće dvije godine tri milijuna Britanaca najvjerojatnije kupiti nekretninu u nekoj stranoj zemlji. Dobar dio njih na meti će imati upravo ove dvije države. Slovačka i Češka također izazivaju pozornost potencijalnih kupaca stambenih nekretnina koje će im služiti kao drugi dom. Veća potražnja podigla je cijene nekretnina u prošloj godini za 31,2 posto. Pojavio se i manjak nekretnina. Tako je prošle godine zaprimljeno 220.000 zahtjeva više nego što je nekretnina bilo na tržištu. No nisu samo oni koji traže kuće za odmor navalili na istočnu Europu, nego i investitori koji žele

Činjenice

Idealan odmor
Velik broj ljudi u Europi, za razliku od Amerikanaca, na odmor odlazi i po nekoliko tjedana, tako da vikendicu ne gledaju samo kao kuću za odmor, nego i kao drugi dom. Za mnoge Europljane idealno mjesto za odmor predstavlja ono koje objedinjava opuštajuću atmosferu, dobar šoping, fine restorane i sadržajne noćne klubove.
Utjecaj globalne krize
Tradicionalna odredišta za kupovinu kuće za odmor zbog krize proživljavju pad potražnje ili stagnaciju za nekretninama jer se kupci okreću jeftinijim tržištima. Dok vila u Španjolskoj može koštati i oko milijun eura, u Bugarskoj se vila sa tri kupaonice, nekoliko soba i velikim vrtom može kupiti već za 150.000 eura, što privlači mnoge kupce.