Pad vrijednosti dionica na svim svjetskim tržištima mnoge je investitore okrenuo prema ulaganju u drugu, alternativnu imovinu, kao što su poštanske marke, drago kamenje, umjetnine ili arhivska vina. Investitori se time nadaju da će ublažiti posljedice globalne krize koja ih je većinu zatekla nespremne, jer računaju da umjetničke slike ili arhivska vina neće izgubiti na cijeni. Štoviše, vjeruju kako će se njihova vrijednost iz dana u dan povećavati.

No, neki stručnjaci ipak tvrde da nije sve tako jednostavno. Glasnogovornik Royal Institution of Chartered Surveyors Andrew Davies tvrdi kako postoji urbani mit da su umjetničke slike i antikviteti otporni na recesiju. “To je potpuno netočno. Ovo tržište zaostaje za ekonomskim ciklusom za oko 12 do 18 mjeseci, tako da se ljudi baš na njega ne bi trebali oslanjati”, napominje Davies dodavši kako je tržište mrtvo. “Otišao sam na aukciju gdje je od ukupno 283 umjetnina prodano njih samo 82. To je katastrofa. Oni primjerci koji se nisu prodali kretali su se u cjenovnom razredu između 1000 i 5000 funti. Skeptičan je i stručnjak iz Bloomsbury Wealth Managementa Jason Butler, koji naglašava kako se mora poznavati tržište kako bi se na njemu uspješno sudjelovalo. “Ta je imovina nelikvidna i nema nikavog mehanizma koji bi garantirao profitabilnost. Postoji mogućnost da kupujete u pogrešno vrijeme i da morate čekati godinama kako biste ostvarili neku dobit”, kaže Butler. Poštanske marke su također tražene kod investitora iako je teško predvidjeti njihovu buduću cijenu. Postoje razni indeksi koji određuju njihovu cijenu, od kojih je GB 30 najpoznatiji. Taj je indeks prošle godine porastao za 38,6 posto i to tijekom razdoblja kada je vrijednost druge imovine padala. Mike Hall, predsjednik uprave tvrtke za trgovanje poštanskim markama Stenley Gibbons, rekao je kako proučava kretanje cijena poštanskih maraka već 50 godina te da dobro očuvanim rijetkim primjercima cijena nije padala. Arhivska vina se isto tako nalaze na meti ulagača. Joss Fowler iz tvrtke Berry Bros & Rudd kaže kako je cijena Bordeaux chateauxa u proteklih 50 godina neprestano rasla, i to za 10 do 15 posto godišnje. Fowler kaže da se najviše isplati investirati upravo u to vino. I stare knjige predstavljaju zanimanje investitora iako u mnogo manjoj mjeri, ali i neka novija izdanja, čija se vrijednost mjeri po potpisu autora. Tako se za prvo izdanje knjige iz serijala o Harryju Potteru “Darovi smrti” s potpisom autorice JK Rowling može dobiti 1000 funti. Dijamanti su ulagačima ipak najprivlačniji. Oni, naime, nikada ne gube na vrijednosti te ih se svugdje može zamijeniti za novac, iako i oni kriju neke zamke kada je upitanju prodaja. Mnogi trgovci napominju da je ulaganje u dijamante uistinu isplativo. Keith Penton, čelnik draguljarne koja radi za aukcijsku kuću Christie’s iz Londona, kaže kako kvaliteta, dobar dizajn i način obrade predstavljaju ključne elemente u određivanju vrijednosti. “Klasični primjer kao što je dijamantska ogrlica ili naušnice art deco nadilaze rast i pad modnih trendova”, kaže Penton. Nakit od zlata, strebra i platine također predstavlja dobru investiciju, a vrijednost im raste ako se radi o antiknim primjercima, koji u pravilu nikada ne gube na cijeni.

Činjenice

Oprez s umjetninama
Tržište umjetninama zaostaje za ekonomskim ciklusima za oko 12 do 18 mjeseci, tako da se ljudi na njega baš ne bi trebali oslanjati. Na jednoj aukciji tako su prodano samo 82 od ukupno 283 umjetnička djela.
Ulaganje u dijamante
Dijamanti su ulagačima najprivlačniji jer nikada ne gube na vrijednosti te ih se uvijek može zamijeniti za novac. Mnogi trgovci napominju da je ulaganje u taj dragi kamen uistinu isplativo. Arhivska vina Ulaganje u stara vina ima dvije prednosti. Cijena im iz godine u godinu raste, a ako nešto pođe po zlu, vino su uvijek može popiti. Najisplativije je kupiti vino Bordeaux chateaux, čija je cijena u posljednjih 50 godina neprestano rasla.