Cijene hrane penju se prema dosad nezapamćenim visinama pa mnogim zemljama u razvoju prijeti glad i politička nestabilnost. Ministri financija skupine G20 o tom su problemu raspravljali prošli mjesec u Parizu, no unatoč zabrinutosti koju su tada iskazali većina je već prekršila obećanja o pomoći.

Nakon posljednjega drastičnog povećanja cijena hrane 2008. godine zemlje članice G20 obećale su u razdoblju od tri godine uložiti 22 milijarde dolara radi poticanja proizvodnje hrane u najosjetljivijim zemljama. Međutim, do danas je u fond Svjetske banke, koji upravlja obećanim sredstvima, sjelo tek nešto manje od 400 milijuna dolara. Danas su cijene hrane više nego na vrhuncu koji je zabilježen 2008. godine, a rastu zbog sve veće potražnje i promjenjivih vremenskih uvjeta, na primjer suše u Rusiji i Ukrajini te dugom razdoblju bez padalina na području Sjeverne Kine, čime je urod najvećega svjetskog proizvođača pšenice doveden u pitanje. U Svjetskoj banci tvrde da je zbog porasta cijena samo od lipnja 44 milijuna ljudi palo u krajnje siromaštvo. Godine 2008. u trideset su zemalja izbili sukobi zbog hrane. To se, barem zasad, danas ne događa. Od unapređenja poljoprivredne proizvodnje najviše je koristi imalo područje supsaharske Afrike. Iz UNove Organizacije za hranu i poljoprivredu upozoravaju da su Mozambik, Uganda, Mali, Niger i Somalija krajnje podložni nestabilnosti zbog rasta cijena, a slična je situacija i u Kirgistanu i Tadžikistanu u Aziji te Haitiju, Gvatemali, Boliviji i Hondurasu u Latinskoj Americi. Loše usmjerena politika vlade mogla bi dodatno pogoršati stvar. Neke zemlje, naime, stvaraju zalihe hrane, a kad su to prošle godine učinili u Indiji, hrana je na kraju istrunula u skladištu.

Drugi nameću zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda. Bogatije bi ih zemlje trebale prisiliti da ponovno razmotre vrijednost takvih politika. Obamina je administracija predložila vrijedne inicijative, no do novca je bilo teško doći čak i kad su demokrati imali većinu u Kongresu. Za kampanju G20 administracija je obećala dati 3,5 milijardi dolara, no dosad je ustupila tek 66,6 milijuna dolara. Danas od Kongresa traži 408 milijuna dolara za fond Svjetske banke, što je samo dio projekta “Nahranimo budućnost” vrijednog 1,64 milijarde dolara, kojemu je cilj unaprijediti mogućnosti za proizvodnju hrane. Republikanci u Kongresu čvrsto ustraju u tome da smanje iznos sredstava. Prema odluci Doma predstavnika, proračun za financiranje inozemnih projekata vezanih uz prehranu smanjit će se za 800 milijuna dolara, čime će pasti na milijardu dolara koliko je iznosio 2001. Bijela kuća trebala bi odlučno ustrajati na odobrenju dodatnih sredstava jer nije riječ o dobrotvornom projektu, već o pitanju života i smrti milijuna ljudi. A gruba istina je da, ako Amerika ne održi obećanje, nitko drugi neće.