Kosovske vlasti uvele su od 1. siječnja zabranu uvoza robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Zabrana predstavlja odgovor Prištine na prethodne odluke srpskih i bh vlasti kojima se zabranjuje uvoz robe s Kosova na kojoj piše “Kosovo carina”, umjesto “UNMIK carina”.

Prema riječima Safeta Gerxhaliua, direktora odjela za međunarodnu trgovinu Privredne komore Kosova, odluka Prištine koju je podržala većina potrošača recipročna je mjera. Zabrana uvoza primjenjivat će se postupno, odnosno u više faza, kako bi se izbjegao nagli prekid poslovnih odnosa partnera iz Srbije i Kosova. Više srpskih kompanija uspostavilo je poslovnu suradnju s kosovskim tvrtkama, tako da politički potezi vladajućih krugova ugrožavaju ekonomske odnose. Prema ocjeni upućenih, odluka Beograda da iz političkih razloga onemogući uvoz robe s Kosova više će pogoditi srpske izvoznike koji godišnje na Kosovo, prema procjenama, izvezu oko 500 milijuna eura robe. Službeno, ta brojka je upola manja, ali se još toliko robe plasira ilegalnim kanalima. Procjena je kako će obostrana zabrana vanjskotrgovačke razmjene pridonijeti još većoj ilegalnoj trgovini. Na Kosovo se iz Srbije najviše uvozi prehrambena roba i konditorski proizvodi te lijekovi. Razvijen je šverc naftnim derivatima. Potezi Beograda, Sarajeva i Prištine ocjenjuju se suprotnim od pravila slobodne trgovine utvrđenih sporazumom Cefta koji su potpisale sve tri strane, s tim da je uime Kosova taj dokument potpisao UNMIK pa je to razlog što Srbija i BiH ne priznaju kosovsku carinu kao instituciju. Kosovski izvoz u Srbiju, kako se izvješćuje, iznosi manje od 30 milijuna eura. Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače i od tada ga je službeno priznalo više od 50 zemalja, uključujući bivše jugoslavenske republike, osim Srbije i BiH.