S obzirom na to da sve više useljenika sponzorira fond sustava Gradskih knjižnica u Queensu, one danas nude knjige, DVD-e i CD-e na 59 jezika, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina, a njezin primjer slijede i druge knjižnice u brojnim četvrtima New Yorka.

Knjižnica u Astoriji nudi dječje knjige na arapskome, bengaliju, kineskome, ruskome, portugalskome i gudžaratiju, službenom jeziku indijske savezne države Gudžarat. Kad su knjižničari primijetili da ima sve više pripadnika nove etničke skupine, za svoju su knjižnicu naručili “Ali Babu i četrdeset hajduka” na hrvatskome. Prikupljanje knjiga na stranim jezicima misiji Gradskih knjižnica u Queensu postalo je toliko važno da Radames Suarez, voditelj zbirke na španjolskom jeziku, svake godine putuje na najveći sajam knjiga na španjolskome u meksičkoj Guadalajari. Zbog internacionalizacije knjižnica neki se pitaju hoće li dostupnost knjiga na stranom jeziku olakšati ili otežati asimilaciju. Younshin Kim, koja je u Gradskoj knjižnici u Queensu zadužena za naručivanje knjiga na korejskome, zabrinuta je da mnogi korejski doseljenici “čitaju samo knjige na korejskome, gledaju samo korejske televizijske programe i razgovaraju samo s Korejcima”. Međutim, kaže, “mi u New Yorku skrbimo o očuvanju svoje kulture”. Drugi knjižničari smatraju da će knjige na materinjem jeziku privući doseljenike, koji će s vremenom početi čitati i sadržaje na engleskome. “Moje je stručno mišljenje da svatko mora imati priliku čitati što god želi”, kaže Vilma Raquel Daza, ravnateljice knjižnice Corona. U gradu u kojem se govori mnogo jezika javne su knjižnice više pozornosti posvetile zbirkama na stranim jezicima. Pokazalo se da 39 knjižnica ima zbirke naslova na španjolskome te da je gotovo četvrtina knjiga u knjižnici u Baysideu u Queensu na korejskome i kineskome.

Knjižnica u Woodsideu ima nekoliko polica s knjigama na nepalskome, a ona u Flushingu naslove na afganistanskim jezicima dari i pašto. Knjižnica u Glen Oaksu tri je police posvetila knjigama na malajalamu, jeziku koji se govori u južnoj Indiji. Od 6,8 milijuna knjiga, CD-a, filmova i drugih predmeta u zbirci knjižnica u Queensu čak je 12 posto ili 833.000 predmeta na stranim jezicima. “Najviše ih je na kineskome i španjolskome, no postoje i velike zbirke na korejskome, ruskome, francuskome, hindiju, talijanskome i bengaliju”, kaže glasnogovornica Gradske knjižnice Joanne King. Logan Ragsdale, ravnatelj knjižnice u Astoriji, kaže da su “knjižnice odgovorne za prilagodbu pridošlica u Ameriku”. “Zaposlenici većine knjižnica u kojima sam radio shvatili su da, ako žele biti most prema novom društvu gdje će ljudi naučiti što sve knjižnica nudi, trebaju imati knjige DVD-e i glazbu na njihovu materinjem jeziku”, kaže. Sustav javnih knjižnica New Yorka, koji pokriva Manhattan, Bronx i Staten Island, i Javna knjižnica u Brooklynu krenuli su istim putem, pa kod njih strani naslovi čine 8 i 10 posto fonda. U jednoj knjižnici u Bronxu, naprimjer, postoje 1024 knjige na ruskome. U Queensu živi 63.600 stanovnika koji tvrde da imaju korejske korijene, a 48.100 rođeni su Korejci. Zbog olakšavanja života novopridošlim doseljenicima, mnoge knjižnice nude tečajeve engleskoga te zapošljavaju knjižničare koji govore strane jezike. U Gradskim knjižnicama Queensa radi 10 knjižničara koji govore korejski. Pedesetpetogodišnji Carlos Montoya, koji često posjećuje knjižnicu u Coroni, gdje nakon posla čita priče na španjolskome, kaže da poznavanje stranog jezika i kulture pomaže u širenju prilika. “Svijet više nije poput malene naranče”, kaže, “već je otvoren različitim ljudima i važno je prihvatiti različite svjetonazore. Danas više nalikuje na veliku papaju.”

Joseph Berger