Uspjeh australskog vinarstva krajem 90-ih godina ozbiljno je ugrozio dominaciju najpoznatijih izvoznica vina na svjetskom tržištu : Francuske, Italije i Španjolske.

Prema pisanju The New York Timesa, izvoz vina se od 1999. do 2007. godine utrostručio i Australija je postala četvta najveća izvoznica u svijetu. Među potrošačima u mnogim zemljama australska vina postala su sinonim za jeftina, ali kvalitetna vina, što je svakodnevno poboljšavalo izvoz. No, prošle godine pojavili su se problemi. Australija je zbog pretjerane proizvodnje vina, tijekom godina izvozila sve veće količine po nižim cijenama, što je dovelo do pada prosječne cijene izvoza za 25 posto u u odnosu na posljednjih deset godina, što predstavlja razinu izvoza i cijene koja ne zadovoljava proizvođače i izvoznike. Neki vinari izlaz vide u promjeni imidža australskih vina, dok drugi smatraju da bi okretanje zapostavljenom azijskom tržištu dovelo do značajnih rezultata. Australsko vinarstvo bilo je relativna nepoznanica u svjetskim okvirima sve do kraja 80-ih godina, kada su neki proizvođači vina i vladini dužnosnici opazili priliku u rastućoj potrebi za vinom na tržištu Velike Britanije i SAD-a. Australska vina su velikom brzinom osvojila britansko tržište i Australija je nadmašila Italiju i Francusku koje su 2004. godine bile najveći izvoznici vina u Veliku Britaniju. Jedino što australski izvoznici nisu mogli predvidjeti, bila je činjenica da se oko 85 posto njihovih vina u Velikoj Britaniji prodavalo u supermarketima, koji su koristili svoju moć kako bi snizili cijene pred nadolazećom konkurencijom iz Čilea, Argentine i Južne Afrike. Količina izvoza se udvostručila tijekom posljednjih deset godina, dok je cijena po litri pala sa 4,36 u 1999. godini na 2,95 australskih dolara u 2008. godini. “Nastojanje Australije da proizvodi najjeftinije vino na svijetu nije održivo”, tvrdi Jeremy Oliver, australski vinar. Australski cilj da ostane konkurentna na svjetskom tržištu otežan je povećanim troškovima navodnjavanja zbog suše u nekim regijama, porastom troškova radne snage i udaljenošću od važnijih tržišta. Problemi nisu zaobišli ni izvoz u SAD gdje je količina pala za četiri posto i vrijednost za 25 posto u odnosu na 2007. godinu. Na to su tržište izvozili uglavnom shiraz iz Južne Australije, dok su za ostala australska vinogradarska područja i vrste vina uvoznici i sommelieri pokazali nedostatak interesa. “Poistovjećivanje zemlje s jednom vrstom vina i odustajanje od raznovrsnog uvoza strategija je osuđena na propast”, poručuje Chuck Hayward, američki uvoznik. Povećani izvoz jeftinih vina i naglasak na velikoj količini izvoza proširili su stav da Australija proizvodi isključivo jeftina vina i ozbiljno naštetili izvozu skupljih vrsta vina. Savez australskih vinara predviđa da će biti potrebno smanjiti proizvodnju za 20 posto kako bi ostala profitabilna što znači da će brojne vinarije biti zatvorene ili udružene, a veliki broj radnika otpušten. “U budućnosti će australsko vinarstvo biti mala industrija koja proizvodi visoko kvalitetna vina”, tvrdi Lawrie Stanford, menadžerica Udruge. Priliku za napredak australski vinari vide u povećanju izvoza na

Činjenice

Argentina vodeća
U prvoj polovici 2009. godine povećala se potražnja za kvalitetnim vinima iz latinoameričkih zemalja: Čilea, Argentine, Brazila i Perua. Vodeća među njima Argentina ostvarila je porast vrijednosti izvoza u iznosu od devet posto i porast količine izvoza u iznosu od deset posto. Brazil je u prvom tromjesečju povećao količinu izvoza za 18 posto.

Rast izvoza
Izvoz vina iz SAD-a dosegnuo je prošle godine iznos od 1,08 bilijuna dolara. Oko 90 posto američkog izvoza čine kalifornijska vina čija se vrijednost izvoza povećala za šest posto i količina izvoza za osam posto tijekom prošle godine. Polovica američkog izvoza usmjerena je na tržište EU. Drugi najveći uvoznici američkog vina su Kanada i Japan.