EN DE

Kinezi grade most u Beogradu

Autor: Rato Petković
09. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Troškovi gradnje mosta procjenjuju se na 200 milijuna eura koje će osigurati China Exim Bank

Kineska kompanija China Roads and Bridges Corporation iz Pekinga gradit će most preko Dunava pokraj Zemuna, vrijedan 200 milijuna eura. Gradnja mosta, koji treba biti završen do 2013. godine, financirat će se kreditom koji će Kina odobriti Srbiji nakon što je tamošnja vlada uputila molbu za kredit.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Gradnja metroa
Kredit se prema informacijama ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja odobrava pod koncesijskim uvjetima na temelju sporazuma između srbijanske i kineske vlade te ugovora o kreditu između China Exim Bank kao kreditora i Republike Srbije.Izvođački ugovor bit će sklopljen između ministarstva za nacionalni investicijski plan, kao nositelja investicije i kineskog izvođača radova koji bi obavio poslove projektiranja i izvođenja radova. Tako je Peking, za razliku od Moskve od koje je također zatražen kredit od milijardu eura, odobrio zahtjev, dok iz Kremlja još nema odgovora na pismo Borisa Tadića ruskom predsjedniku Dmitriju Medvjedevu o kreditu od kojeg bi se 20 posto koristilo za popunu deficita u državnom proračunu. Ostatak bi se upotrijebio za financiranje gradnje beogradskog metroa i drugih infrastrukturnih objekata. Zatražene pozajmice, osim ekonomskog, imaju i političko obilježje jer su državni krediti povoljniji od onih što ih odobravaju međunarodne financijske institucije. U vladi očekuju povoljan odgovor i iz Moskve jer bi u gradnju metroa, koji će prema projektu imati dvije linije, bile angažirane ruske kompanije i projektanti koji su više puta boravili u Beogradu. Odluka Beograda da zatraži kredite od Kine i Rusije izazvala je različite komentare. Jedni su procijenili kako se time Srbija okreće prema Istoku (enegetski sporazum i prodaja NIS-a ruskoj kompaniji Gazpromnjeft), dok su drugi u tome vidjeli racionalan potez kojim se nastoji što bezbolnije pokriti deficit u proračunu. Predviđa se da će deficit iznositi pet umjesto planiranih tri posto. Također su nužna sredstva za gradnju nužnih infrastrukturnih objekata. Peking je pristao na nov kredit u prvome redu zbog ekonomskih razloga jer u ovom poslu vidi priliku probijanja leda svojoj građevinskoj operativi za prodor na europsko tržište.

Kineska kompanija China Roads and Bridges Corporation iz Pekinga gradit će most preko Dunava pokraj Zemuna, vrijedan 200 milijuna eura. Gradnja mosta, koji treba biti završen do 2013. godine, financirat će se kreditom koji će Kina odobriti Srbiji nakon što je tamošnja vlada uputila molbu za kredit.

Gradnja metroa
Kredit se prema informacijama ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja odobrava pod koncesijskim uvjetima na temelju sporazuma između srbijanske i kineske vlade te ugovora o kreditu između China Exim Bank kao kreditora i Republike Srbije.Izvođački ugovor bit će sklopljen između ministarstva za nacionalni investicijski plan, kao nositelja investicije i kineskog izvođača radova koji bi obavio poslove projektiranja i izvođenja radova. Tako je Peking, za razliku od Moskve od koje je također zatražen kredit od milijardu eura, odobrio zahtjev, dok iz Kremlja još nema odgovora na pismo Borisa Tadića ruskom predsjedniku Dmitriju Medvjedevu o kreditu od kojeg bi se 20 posto koristilo za popunu deficita u državnom proračunu. Ostatak bi se upotrijebio za financiranje gradnje beogradskog metroa i drugih infrastrukturnih objekata. Zatražene pozajmice, osim ekonomskog, imaju i političko obilježje jer su državni krediti povoljniji od onih što ih odobravaju međunarodne financijske institucije. U vladi očekuju povoljan odgovor i iz Moskve jer bi u gradnju metroa, koji će prema projektu imati dvije linije, bile angažirane ruske kompanije i projektanti koji su više puta boravili u Beogradu. Odluka Beograda da zatraži kredite od Kine i Rusije izazvala je različite komentare. Jedni su procijenili kako se time Srbija okreće prema Istoku (enegetski sporazum i prodaja NIS-a ruskoj kompaniji Gazpromnjeft), dok su drugi u tome vidjeli racionalan potez kojim se nastoji što bezbolnije pokriti deficit u proračunu. Predviđa se da će deficit iznositi pet umjesto planiranih tri posto. Također su nužna sredstva za gradnju nužnih infrastrukturnih objekata. Peking je pristao na nov kredit u prvome redu zbog ekonomskih razloga jer u ovom poslu vidi priliku probijanja leda svojoj građevinskoj operativi za prodor na europsko tržište.

Srpske tvrtke
To potvrđuje i Goran Radosavljević, ekonomski savjetnik potpredsjednika vlade Božidara Đelića, uz napomenu kako je korist obostrana. Most preko Dunava bit će dug 500 metara. Gradit će se i prilazne ceste u dužini od 21 kilometra. Radove će izvoditi i više srpskih poduzeća. Gradnjom mosta otvara se mogućnost proširenja Beograda na lijevu obalu Dunava. Na desnoj je strani u posljednjih sedam godina gotovo zauzet sav prostor gradnjom više objekata.




Autor: Rato Petković
09. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close