Posljednjih mjeseci najprestižniji američki dnevni i ekonomski listovi budnim okom prate i najmanji potez kineskih vlasti dok se istaknuti predstavnici ekono¬mske misli zapitkuju o prednostima kapitalizma i nužnosti njegove reforme. Pragmatičniji, dakle, sa određenom dozom zavisti, ali i olakšanja komentiraju mjere vrha golemog državnog aparata koji ih s nekoliko telefonskih poziva provede i brzo i efikasno.

Obzirom da je Kina najveći američki kreditor i prilično “vidljiva ruka” koja gotovinom zasipa svog najvećeg trgovinskog dužnika, te troši milijarde na kupnju dionica američkih tvrtki poljuljanog kredibiliteta, jasno je i zašto. Iz istog razloga i najveće američke multinacionalne kompanije organiziraju okrugle stolove i pozivaju uspaničene političare da se ne okreću protekcionizmu, nego potaknu oporavak ekonomije i stvore uvjete za povećanje trenutno ipak ugroženog kineskog izvoza. Jer, baš u tom financijskom krugu, stvorenoj povratnoj vezi i trenutno prilično velikoj ovisnosti i oslanjanju dvije najveće svjetske ekonomije jedne o drugu, leže ostaci optimizma da bi se otvoren recesijski ponor mogao prijeći što prije i sa što manjim brojem žrtava. Ipak, neki od dežurnih kritičara američkog novinarstva pozivaju na oprez. I to s tobožnjom zabrinutošću problemima kineskog radnika, s negativnim osvrtom na određene poteze kineske vlade koja bi se, prema njihovom mišljenju, trebala reformirati i poduzeti brojne korake na poboljšanju životnog standarda svojih građana. Smatraju kako Kina ne može biti lokomotiva koja bi povukla ostale ekonomije iz krize, jer je tobože ispucala svoje kompetitivne prednosti – brojno, relativno dobro obrazovano radništvo s niskim plaćama, koje bi se, tvrde, uslijed recesije moglo okrenuti protiv vlasti zbog nezaposlenosti, politike plaći, socijalnog i zdravstvenog osiguranja itd. Međutim, činjenice govore potpuno suprotno. I više od toga. Jer kineske vlasti su provele brojne i konkretne mjere na svim područjima gospodarstva. Čak i na onim nad kojima se američka vlada već godinama premišlja i oklijeva. Zahvaljujući visokom suficitu od vanjske trgovine upravo su, među prvima, odobrili sredstva za poboljšanje zdravstvene zaštite. Zatim su potaknuli potrošnju ruralnog stanovništva odobravajući beneficije za kupnju kućanskih aparata i namještaja. Da izbjegnu prenapuhavanje balona tržišta nekretnina do razmjera kao u SAD-u, te istovremeno potaknu građane na kupnju stanova kako cijene ne bi pale na prenisku razinu, smanjili su kamatne stope i udjel pologa u vrijednosti nekretnine. Time su, uz velika ulaganja u javne radove, gradnju mostova i željeznica, oživjeli ugroženu industriju čelika i cementa. Realizacijom boljih prometnica, uz već zabilježen pad cijena zračnog i pomorskog trgovačkog prometa, Kina će, također, na raspolaganju imati razvijen sustav s niskim troškovima. Multinacionalnim kompanijama su napori kineske vlade očito jasni i pozitivni, te one daleko manje otpuštaju u Kini nego igdje drugdje. Dapače, neke i šire proizvodnju, a za radnike koji su izgubili mjesta proteklih mjeseci vlada organizira tečajeve i seminare za dodatnu obuku ili prekvalifikaciju. “Izazov i prilika uvijek dolaze skupa”, izjavio je kineski predsjednik Hu Jintao, osvrnuvši se na trenutne prilike u svijetu.

činjenice

Pomoć izvoznicima
Vlada je povećala iznose povrata poreza od PDV-a na izvoz na ključne proizvode – tekstil, namještaj, igračke, gumu i metalne sirovine. Također, transakcijama vezanim za otkupljivanje američkog vanjskotrgovinskog duga, kineska vlast vraća u ekonomiju devizne rezerve čime izvoznicima pomaže držanjem tečaja yuana u odnosu na američki dolar.

Inozemne akvizicije
Zahvaljujući velikim zalihama gotovine i snažnom bankarskom sustavu kineska vlada ulazi u vlasničku strukturu inozemnih, strateški bitnih kompanija s područja elektroničke opreme, energije, tekstila, hrane. Tim, uz očite prednosti, osigurava i nužno potreban, sada financijski povoljan transfer “know- how” znanja i tehnoloških procesa.