Sve više zemalja, od SAD-a i Europske unije do Brazila, žale se da Kina pojeftinjuje svoju valutu. Stoga su donekle dobre vijesti da se Kina ove godine sprema Međunarodnome monetarnom fondu (MMFu) predati godišnju reviziju deviznog tečaja i ekonomske politike.
Međutim, to ne treba protumačiti kao velik zaokret u financijskoj politici. Ekonomisti MMFa nedavno su izjavili da se “juan i dalje zadržava ispod razine koja bi odgovarala srednjoročnim temeljnim pravilima”. Ta nova otvorenost Kine znak je njihove uvjerenosti da će se izvući s manipulacijama. Naime, Kina je pristala na reviziju tek nakon što je fond smanjio kriterije prema kojima se određuje manipulira li neka zemlja valutom kako bi povećala prodaju, čime se krše pravila MMFa, te odlučio zemljama poput Kine “pristupiti s povjerenjem” prilikom ocjenjivanja njihove politike. Istina je da se Kina počela manje oslanjati na izvoz u svrhu povećanja rasta otkako je započela financijska kriza, što je ublažilo kritike na račun njihove valutne politike. Pozitivan trgovinski saldo Kine prepolovio se u posljednje dvije godine jer je recesija brojne države natjerala da srežu uvoz, a brz oporavak države potaknuo je uvoz u Kinu. U lipnju je najavljeno da će odobriti postupan rast juana u odnosu na dolar. Nažalost, neki od tih pothvata bit će kratkog vijeka. Unatoč trendu opadanja diljem svijeta udio Kine u izvozu na svjetskom tržištu porastao je za 10 posto, a pozitivan trgovinski saldo ove će godine dosegnuti najnižu točku. Otkako je najavljena promjena politike, valuta je neznatno porasla u odnosu na dolar i zapravo je izgubila na vrijednosti u odnosu prema euru i japanskom jenu. MMF takvu situaciju smatra napola punom čašom. Izvršni odbor MMFa pozdravio je promjene u valutnoj politici Kine, a “određen broj” čelnika nije se složio s mišljenjem članova fonda da je juan prenisko vrednovan. Takav tolerantni stav vjerojatno je mudar potez. Protuudarac Kini u obliku kaznenih trgovačkih sankcija, kako su predlagali neki članovi američkoga Kongresa, izazvao bi sukob koji bi ugrozio gospodarski oporavak. Isto tako Kina pomoću raznih drugih mjera, naprimjer povećanjem mirovina i naknada za nezaposlene, subvencioniranjem fakultetskog obrazovanja te kupnje nekretnina i trajnih dobara nastoji potaknuti domaću potrošnju i smanjiti ovisnost o izvozu. Međutim, Kina ne smije ostati izvan sustava obveza. MMF mora pratiti kineski trgovinski saldo kako bi procijenio utjecaj na svjetsko tržište. Ako se pokaže da su ekonomisti MMFa bili u pravu, izvršni odbor Fonda morao bi razmotriti svoje zaključke i uvjeriti međunarodnu zajednicu da Kinu treba zaustaviti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu