Prije par tjedana ovdje se otvorio potpuno novi stadion vrijedan 35 milijuna dolara, dar kineske vlade. Malena otočna država Dominika dosad je od Kineza već dobila jednu školu, obnovu bolnice i sportski stadion. Antigva i Barbuda je dobila elektranu i stadion za kriket, a na putu je i nova škola.

Premijer Trinidad i Tobaga izgled svoje službene rezidencije može zahvaliti upravo kineskim graditeljima. Kineska gospodarska moć dokotrljala se do samih vrata Amerike, na Karibe, i to bujicom zajmova od strane državnih banaka, ulaganja raznoraznih tvrtki te darova u pravom smislu riječi. Zbog činjenice da su Kinezi postavili zastavu tako blizu Sjedinjenim Američkim Državama neki se diplomati, ekonomisti i ulagači bune, dok su drugi iznenađeni. “Kada vam se u hemisferi iznenada pojavi novi igrač, to je nedvojbeno nešto o čemu se raspravlja u samom vladinom vrhu”, smatra Kevin P. Gallagher, profesor na Bostonskom sveučilištu i autor najnovije knjige o kineskom financiranju projekata pod naslovom “Nove banke u gradu” (The New Bank sin Town). Analitičari se slažu da u tom ne vide nikakvu sigurnosnu prijetnju jer Kinezi ne grade vojne baze i ne uspostavljaju vojne veze zbog kojih bi se mogli pojaviti strahovi od ponavljanja kubanske krize iz 1962. Kina je krajem prošle godine objavila da će vladama karipskih državica pozajmiti 6,3 milijarde dolara, no tomu se moraju pridodati i stotine milijuna dolara u zajmovima, subvencijama i ostalim oblicima gospodarske pomoći koje je već onamo usmjerila tijekom posljednjih desetak godina. Za razliku od Afrike, Južne Amerike i ostalih dijelova svijeta u koje je kineski prodor motiviran potragom za sirovinama i robom, njezina prisutnost na Karibima proizlazi uglavnom iz dugogodišnjih gospodarskih pothvata kao što su turizam i bankarstvo, a te moguće nove saveznike pridobivaju prilično jeftino, tvrde analitičari.

Prema tajnoj diplomatskoj prepisci koja je dospjela u javnost putem stranice WikiLeaks te potom objavljene u britanskom listu The Guardian, diplomati su sve zabrinutiji zbog kineske prisutnosti na “manje od 190 milja” (oko 300 kilometara) “udaljenosti od SAD-a”. Jedna od teorija, sudeći prema prepisci iz 2003., daje naslutiti da Kina gomila broj saveznika kao “strateški potez” uoči skorog kraja Castrove ere na Kubi, s kojom ima bliski odnos. Kinezi su osobitu pažnju posvetili Bahamima. Osim spomenutog novog stadiona, kineski graditelji pomažu na projektu Baha Mar, jednom od najvećih kompleksa odmarališta u regiji vrijednom 3,5 milijardi dolara. Nadalje, jedna je kineska banka prije nekoliko tjedana odobrila 41 milijun dolara za ulaganje u novu luku i most, dok se u samom središtu grada gradi veliko kinesko veleposlanstvo. Prema riječima bahamskih dužnosnika, novi stadion je jedan od nekoliko sportskih arena koje je Kina financirala na Karibima i u središnjoj Americi u znak zahvalnosti tim državama zbog priznanja “jedinstvene Kine”, drugim riječima, zato što su odbile priznati suverenost Tajvana, kojega Kinezi ubrajaju u svoj teritorij. Tan Jian, gospodarski savjetnik pri Kineskom veleposlanstvu na Bahamima, kaže da vjeruje kako je ovo “tek početak” utvrđivanja kineske prisutnosti diljem Kariba. Bahami su pristali dopustiti uvoz 8000 stranih, uglavnom kineskih radnika tijekom pojedinih stadija izgradnje projekta Baha Mar, ali su to uvjetovali radnim mjestima za 4000 Bahamaca, čime su ublažili strahove građana o otimanju poslova od strane kineskih radnika. I neke američke tvrtke sudjelovat će u izgradnji i rukovodstvu projekta. Jian umanjuje intenzitet gospodarskog natjecanja sa SADom, tvrdeći da će od ovog projekta najviše koristi imati upravo američki turisti. Kineski radnici koji stanuju ovdje žive u barakama iza ograde građevinskog područja, uglavnom skriveni od očiju javnosti.

Randal C. Archibold; Karla Zabludovsky pridonjela izvještaju iz Mexico Cityja, Camilo Thame iz Kingstona na Jamajci te Prior Beharry iz Port-of -Spain