EN DE

Kampanja protiv kočija s konjima

Autor: The New York Times
08. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Vožnja kroz Central Park u kočiji s konjem jedna je od najpoznatijih atrakcija u New Yorku, koja nudi predah od užurbanosti svakodnevnog života. No toj staromodnoj industriji prijeti dosad neviđena kriza. Nakon višedesetljetnih kampanja organizacije za zaštitu prava životinja prikupljaju sve veću podršku za prijedlog zakona koji bi zabranio uporabu kočija s konjima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vlasnici kočija kažu da ih šikaniraju, no također priznaju da se pokušavaju tajno ubaciti među redove aktivista i tajno snimati njihove sastanke na kojima razrađuju strategiju. I borci za prava životinja i vlasnici kočija ističu da im prijete nasiljem. Kad je u nesreći prošloga ljeta jedan vozač kočije završio u komi, nije objavljeno u kojoj se bolnici nalazi iz straha da aktivisti ondje ne pokrenu prosvjed. Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama zaluđeno je raspravom, a njihova glavna veterinarka za konje Pamela Corey kaže da ju je vodstvo društva prisililo da preoblikuje zaključke o smrti konja koji je vukao kočiju kako bi stekli potporu javnosti za zabranu te prakse. Vozačima kočija prijeti i rast vrijednosti nekretnina. Vlasnici građevinarskih tvrtki bacili su oko na četiri staje u predjelu Far West Side, gdje se konji već odavno drže. “Našim je kolegama vjerojatno jasno da nećemo opstati zauvijek i pitaju se koliko će to još trajati”, kaže vozač kočije Conor McHugh. “No borit ćemo se i dalje.” Prema procjenama gradskih dužnosnika, ovlašteni gradski kočijaši, njih 282, koji imaju 216 konja i 68 kočija, gradu godišnje donesu zaradu od otprilike 15 milijuna dolara. Dvadesetominutnu vožnju kroz Central Park naplaćuju 50 dolara, a za svakih dodanih 10 minuta još 20 dolara. U danima kad ima posla mogu odraditi po 15 vožnji, što znači da utrže najmanje 750 dolara plus napojnice. Vozači zarađuju otprilike od 40.000 do 100.000 godišnje, ovisno o tome jesu li vlasnici konja, u kojim smjenama rade te kakvo je stanje vremena i gospodarstva. Prije dvije godine prijavljeno je sedam nesreća u kojima su sudjelovali konji koji vuku kočije, uključujući sudar s taksijem. Borci za zaštitu prava životinja kažu da su uvjeti rada za konje okrutni. Devetosatne smjene kroz gust promet, po gotovo svakom vremenu, a nemaju vremena ispuhati se na polju.

Vožnja kroz Central Park u kočiji s konjem jedna je od najpoznatijih atrakcija u New Yorku, koja nudi predah od užurbanosti svakodnevnog života. No toj staromodnoj industriji prijeti dosad neviđena kriza. Nakon višedesetljetnih kampanja organizacije za zaštitu prava životinja prikupljaju sve veću podršku za prijedlog zakona koji bi zabranio uporabu kočija s konjima.

Vlasnici kočija kažu da ih šikaniraju, no također priznaju da se pokušavaju tajno ubaciti među redove aktivista i tajno snimati njihove sastanke na kojima razrađuju strategiju. I borci za prava životinja i vlasnici kočija ističu da im prijete nasiljem. Kad je u nesreći prošloga ljeta jedan vozač kočije završio u komi, nije objavljeno u kojoj se bolnici nalazi iz straha da aktivisti ondje ne pokrenu prosvjed. Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama zaluđeno je raspravom, a njihova glavna veterinarka za konje Pamela Corey kaže da ju je vodstvo društva prisililo da preoblikuje zaključke o smrti konja koji je vukao kočiju kako bi stekli potporu javnosti za zabranu te prakse. Vozačima kočija prijeti i rast vrijednosti nekretnina. Vlasnici građevinarskih tvrtki bacili su oko na četiri staje u predjelu Far West Side, gdje se konji već odavno drže. “Našim je kolegama vjerojatno jasno da nećemo opstati zauvijek i pitaju se koliko će to još trajati”, kaže vozač kočije Conor McHugh. “No borit ćemo se i dalje.” Prema procjenama gradskih dužnosnika, ovlašteni gradski kočijaši, njih 282, koji imaju 216 konja i 68 kočija, gradu godišnje donesu zaradu od otprilike 15 milijuna dolara. Dvadesetominutnu vožnju kroz Central Park naplaćuju 50 dolara, a za svakih dodanih 10 minuta još 20 dolara. U danima kad ima posla mogu odraditi po 15 vožnji, što znači da utrže najmanje 750 dolara plus napojnice. Vozači zarađuju otprilike od 40.000 do 100.000 godišnje, ovisno o tome jesu li vlasnici konja, u kojim smjenama rade te kakvo je stanje vremena i gospodarstva. Prije dvije godine prijavljeno je sedam nesreća u kojima su sudjelovali konji koji vuku kočije, uključujući sudar s taksijem. Borci za zaštitu prava životinja kažu da su uvjeti rada za konje okrutni. Devetosatne smjene kroz gust promet, po gotovo svakom vremenu, a nemaju vremena ispuhati se na polju.

Aktivisti su pridobili potporu slavnih osoba, naprimjer dizajnera Calvina Kleina, a zakonodavci su iznijeli prijedlog zakona za ukidanje kočijaške prakse. Već se velik broj vikenda održavaju prosvjedi kod hotela Plaza, gdje se kočije okupljaju na ulazu u Central Park. “Konji su jako plašljivi”, kaže Edita Birnkrant, voditeljica skupine “Friends of Animals” u New Yorku. “Ovo je urođeno opasna okolina i oni ovdje ne pripadaju.” Gradonačelnik Michael Bloomberg gorljiv je zagovornik kočijaštva. Nakon što je nedavno pao jedan konj, Bloomberg je odbacio kritike na račun gradskih kočija. “Kočije su sastavni dio grada New Yorka”, rekao je. “Turisti ih vole, a vučom životinja koristimo se od davnina. Konji su u dobrom stanju i prema njima se dobro odnose.” Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama jedna je od skupina koje predvode kampanju za zabranu kočija, a također je jedno od triju gradskih tijela koje odlučuju o kočijaštvu. “Ne smatram da se radi o sukobu interesa”, ističe predsjednik društva Ed Sayres. Godine 2008. Sayres se udružio sa Stephenom Nislickom, izvršnim direktorom tvrtke Edison Properties, na razvoju plana prema kojem bi se kočije zamijenile električnim replikama starinskih automobila. No njihovu je kampanju pomutio sukob oko smrti konja Charlieja u listopadu. Društvo je najprije prenijelo navode glavne veterinarke za konje Corey, prema kojima “konj nije bio zdrav i vjerojatno je trpio bolove”. Ubrzo nakon toga Corey je povukla svoju izjavu i rekla da ju je društvo prisililo da izmijeni nalaze. Vlasnici kočija tvrde da Nislick želi stupiti u posjed zemljišta na kojem se nalaze staje, a dvije od njih nalaze se na najskupocjenijem zemljištu. Nislick je zanijekao tvrdnje da je zainteresiran za zemljište, no drugi nisu.

Emily B. Hager

Autor: The New York Times
08. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close