Ova je godina označila prekretnicu za Big Data, velike podatkovne sustave, i u smislu pojma, ideje te čak i u svrhu marketinškog alata. Veliki podatkovni sustavi iz tehnoloških su se krugova prebacili u standardnu uporabu. Najprije nekoliko podataka: Big Data ove je godine bio tema Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu, a izvještaj je nazvan “Veliki podatkovni sustavi, veliki utjecaj”.

U ožujku je američka vlada najavila da će u program obrade velikih podatkovnih sustava uložiti 200 milijuna dolara. New York Times usvojio je taj pojam u naslovima poput “Doba velikih podatkovnih sustava” ili “Big Data na fakultetima”. Priča o velikim podatkovnim sustavima priča je o stvaranju ideje od kulturne važnosti. Ovdje su u igri dva ključna elementa. Prvi je taj što sam pojam nije previše tehnički označen, već je lako pamtljiv i upućuje na sam sadržaj. Drugi je taj što iza tog pojma stoji razvoj tehnologije koja puno obećava, ali ima i poneku manu. Big Data znači da se alati umjetne inteligencije, poput strojnog učenja, primjenjuju na goleme količine novih podataka. Novi su izvori podataka tragovi podataka na tražilicama, komunikacija putem društvenih mreža te podaci iz senzoričkih i nadzornih uređaja. Spoj obilja podataka i pametnih softverskih algoritama otvara vrata novim poslovnim prilikama. U teoriji bi veliki podatkovni sustavi mogli unaprijediti proces odlučivanja u brojnim područjima, od poslovnog sektora do medicine, jer bi se odluke mogle donositi na temelju podataka i analize, a manje na temelju intuicije i iskustva. “Pojam je pomalo nejasan, ali odnosi se na konkretne stvari”, kaže Jon Kleinberg, računalni znanstvenik za Sveučilišta Cornell u Ithaci u New Yorku. “Big Data proces je koji ima potencijal za transformaciju bilo čega.” Prema navodima nekolicine računalnih znanstvenika i čelnika tvrtki koje se bave tehnologijom, pojam Big Data svoju je važnost u tehnologijskim krugovima stekao 2008. godine. Časopis Wired objavio je članak u kojem su na uvjerljiv način predstavljene mogućnosti i posljedice poplave podataka u modernom dobu. Taj novi oblik računalne obrade, pisalo je tada u Wiredu, označio je početak Petabajtnog doba. Neki su s podsmijehom govorili da je Big Data marketinški pojam. No dobar marketing podrazumijeva razumljivu i učinkovitu komunikaciju. Rod Smith, istaknuti znanstvenik iz IBM-a i potpredsjednik Uprave za nove internetske tehnologije, kaže da mu se taj pojam sviđa jer odvaja misaoni proces od strojne obrade i preciznog mjerenja podataka. “Big Data odnosi se na nove oblike uporabe i nove spoznaje, a ne toliko na same podatke”, kaže Smith. Zagovornici velikih podatkovnih sustava kažu da je korist znatno veća od rizika. No pametna tehnologija koja prati, snima i izvodi zaključke o ljudskom ponašanju trebala bi navesti na oprez i one koji je stvaraju i one koji je koriste.

Steve Lohr