Iako je vjerojatno nemoguće u potpunosti zaštititi aktivnosti na internetu, postoje određeni koraci kojima si možete priskrbiti veću razinu privatnosti. Naravno, što više truda i novca uložite, bit ćete zaštićeniji. Tajna je u pronalasku prave ravnoteže između troška i koristi. Prije nego što uhodama pokvarimo planove, morate znati protiv koga se borite.

Riječ je, svakako, o hakerima koji vrebaju u blizini izvora besplatnog bežičnog interneta, no stručnjaci za sigurnost i zagovaratelji prava na privatnost podataka kažu da su znatno opasniji pružatelji internetskih usluga, tražilice, servisi za elektroničku poštu i administratori internetskih stranica. Ako jedan sustav služi za više takvih funkcionalnosti, kao što su Google, Yahoo, Facebook i AOL, on će lako prikupiti i usporediti vaše podatke, to jest, spojiti vašu elektroničku poštu s povijesti pretraživanja, otkriti gdje se nalazite te prepoznati sve uređaje putem kojih se spajate na internet. “Najgore je to što to jezivo zabadanje nosa predstavljaju kao veliku korist za vas jer usluge mogu prilagoditi vašim potrebama”, kaže Paul Ohm, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Coloradu te stručnjak za privatnost podataka i računalni kriminal. “No je li se većina toga spremna odreći? Nije.” Ohm savjetuje da se s Googlea i Facebooka odjavljujete što prije te da ne upotrebljavate više usluga istog pružatelja. “Ako pretražujete na Googleu, možda ne biste trebali koristiti Gmail kao servis elektroničke pošte”, kaže Ohm. Ako ne želite da vam se sadržaj elektroničke pošte istražuje i analizira, možda biste trebali koristiti manje poznate besplatne servise kao što su HushMail, RiseUp i Zoho, koji promiču politiku očuvanja privatnosti korisnika. Ako uopće nemate povjerenja u servise elektroničke pošte, postavite vlastiti server za poštu. Kako kaže Sam Harrelson, profesor u srednjoj školi u Ashvilleu u Sjevernoj Karolini i samoprozvani ljubitelj tehnologije, to nije rješenje samo za paranoične. On se, naime, ove godine prebacio na vlastiti server pomoću OS X Servera koji je platio 49,99 dolara, a za softver SpamSieve, koji uklanja neželjenu poštu, platio je dodatnih 30 dolara. “Problem politike privatnosti i budućnost našeg digitalnog traga osobito mi je zanimljiv i blizak jer radim s trinaestogodišnjacima i četranestogodišnjacima koji se tek počinju susretati s Gmailom, Googleovim aplikacijama, Facebookom, Instagramom i mrežnim igricama”, kaže. “Ja nemam što skrivati, ali nije mi ugodno kad znam kakve sve podatke o sebi ustupamo.”

No čak i ako imate vlastiti server za elektroničku poštu, Google će i dalje pamtiti poštu koju izmjenjujete s prijateljima i kolegama koji imaju korisničke račune na Gmailu, kaže Peter Eckersley iz organizacije Electronic Frontier Foundation iz San Francisca, koja se zalaže za zaštitut digitalnih prava. “Na taj ste način manje izloženi”, kaže, “ali ne možete u potpunosti pobjeći”. Druga je taktika zaštite tražilica DuckDuckGo, koja se diči politikom nepraćenja, a i ne filtriraju rezultate pretrage na temelju vaše povijesti pretraživanja. Kojom se god tražilicom koristili, stručnjaci za sigurnost savjetuju vam da uključite funkciju “privatnosti”, koja se obično može naći pod Alatima ili Postavkama. Kad se ta funkcija uključi, kolačići za praćenje brišu se čim ugasite preglednik pa vam se time, zapravo, povijest briše. Međutim, funkcija privatnosti ne skriva vam adresu internetskog protokola, jedinstveni broj koji identificira vaš pristup internetu pa tako internetske stranice mogu znati tko ste, gdje ste te koliko dugo pratite njihove stranice. IP adresu moguće je zaštititi putem spajanja na virtualnu privatnu mrežu ili VPN, kakve nude WiTopia, PrivateVPN i StrongVPN. Cijena tih usluga kreće se od 40 do 90 dolara godišnje, a služe za preusmjeravanje vašeg toka podataka na proxy poslužitelj, gdje se podaci odvajaju od vaše IP adrese prije slanja na odredište. Postoji i Tor, besplatna usluga kojom se koristi 36 milijuna korisnika, a prvotni joj je cilj bila zaštita vojne komunikacije. Tor kodira vaš niz podataka i odašilje ga na niz proxy poslužitelja tako da nitko ne zna koji je izvor podataka. Među besplatne dodatke pretraživačima koji povećavaju privatnost, a neće vam poremetiti radni tok spadaju Ghostery i Do Not Track Plus, koji stranice sprečavaju u prosljeđivanju podataka o vama i vašim posjetima tvrtkama za praćenje podataka. Ti dodaci također vas upućuju na tvrtke kojima vaši podaci nisu dostupni. “Tvrtke kao što je Google stvaraju goleme baze podataka na temelju vaših osobnih podataka”, kaže Paul Hill, viši savjetnik tvrtke SystemExperts iz Sudburyja u Massachusettsu, koja se bavi sigurnošću na internetu. “Možda trenutno imaju najbolje namjere, no tko zna na što će to ličiti za 20 godina.”

Kate Murphy