Od ustrajnosti kineske vlade glede projekta vrijednog nekoliko milijardi dolara kojim cijelu zemlju žele prekriti nadzornim kamerama koristi će imati Bain Capital, tvrtka koju je osnovao Mitt Romney, vodeći kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Fond kojim upravlja Bain Capital, a u kojemu obitelj Romney ima udjela, preuzeo je odjel za video nadzor najvećeg kineskog dobavljača vladinog programa pod nazivom “Sigurni gradovi”, sustava nadzora koji omogućava kontrolu nad kampusima, bolnicama, džamijama i kinima s jedne centralizirane upravljačke jedinice.

Uniview Technologies, tvrtka u vlasništvu Bain Capitala, proizvodi takozvane “infracrvene kamere i softver za borbu protiv ustanaka”. Borci za ljudska prava tvrde da se kamere koriste za zastrašivanje i praćenja političkih i vjerskih disidenata. “Kamere su posvuda po našem samostanu, a cilj im je ustrašiti nas”, kaže Loksag, tibetanski budistički svećenik iz pokrajine Gansu. Tvrdi da su uz pomoć snimaka s tih kamera vlasti identificirale, a zatim i uhitile gotovo 200 svećenika koji su sudjelovali u prosvjedu u samostanu 2008. godine. Romney još od 1999. nema aktivnu ulogu u poslovanju Baina, kao ni pravo glasa glede odluka vezanih uz ulaganja u Kinu. R. Bradford Malt, koji upravlja zakladom obitelji Romney nedavno je objavio izjavu u kojoj navodi da je u sporni fond investirao prije kupnje Univiewa. Također je izjavio da obitelj Romney ne odlučuje o ulaganjima svojih sredstava te da on osobno nema kontrole nad izborom investicija ovog azijskog fonda. Romney je u svojoj imovinskoj kartici objavljenoj u kolovozu naveo da su on i supruga iz ulaganja Baina ostvarili 5,6 milijuna dolara zarade na svojim mirovinskim računima i u obiteljskoj zakladi.Odluka Baina da uđe na tržište kineske industrije nadzora potiče pitanja o izravnoj ulozi američkih korporacija u opremanju autoritativnih vlada tehnologijom koja se može upotrijebiti za represiju građana. Sve ovo je isplivalo na površinu u nepogodan trenutak za Romneyja, koji često poziva na oštriji stav prema zatiranju vjerskih i političkih sloboda od strane kineske vlade. Kao i u slučajevima prethodnih poslovnih suradnji u koje su američke tvrtke bili uključene, poznavatelji zbivanja tvrde da Bainovo preuzimanje Univiewa šteti duhu, a možda i samoj provedbi američkih sankcija Pekingu nakon gušenja prosvjeda na trgu Tiananmen 1989.

Ta pravila, ispisana prije dvadesetak godina, zabranjuju američkim korporacijama izvoz proizvoda “za kontrolu zločina” u Kinu, primjerice tehnologije noćne optike ili uređaja kojima se obrađuju otisci prstiju te izrađuju fotografske osobne iskaznice. Oprema za video nazor uglavnom nije pokrivena navedenim sankcijama, iako je jedna kanadska skupina za ljudska prava 2001. dokazala da su kineske snage sigurnosti koristile video kamere izrađene na Zapadu prilikom identifikacije i uhićenja prosvjednika na trgu Tiananmen.Posljednjih nekoliko godina brojne zapadnjačke tvrtke, među kojima su Honeywell, General Electric, IBM i United Technologies našle su se na meti kritika zbog prodaje sofisticirane tehnologije za nadzor kineskoj vladi. Yahoo je 2007. godine postigao sudsku nagodbu priznavši da je vlastima dao email adrese novinara koji su kasnije osuđeni na deset godina zatvora zbog slanja poruke elektronske pošte čiji su sadržaj tužitelji opisali kao državnu tajnu. Bain brani svoje preuzimanje Univiewa i naglašava da se proizvodi te tvrtke oglašavaju kao instrumenti za borbu protiv zločina, a ne sredstva za političku represiju. “Sve veći broj urbanih stanovnika Kine ime sve veće potrebe vezane uz osobnu sigurnosti i zaštitu vlasništva”, stoji u izjavi ove tvrtke. “Video nadzor pruža rješenje tog problema, baš kao i drugdje u svijetu.”

Adam Segal iz Vijeća za vanjske odnose smatra da američke tvrtke ne bi smjele odbacivati odgovornost za način korištenja svoje tehnologije, osobito ako se sjetimo najnovijih kontroverzi oko prodaje zapadnjačkih sustava filtriranja internetskih podataka autokratskim vladarima u arapskom svijetu. “Tehnološke tvrtke moraju početi razmišljati o tome koliko je prodaja njihove tehnologije etična i kakve će biti njezine političke posljedice”, dodao je. Kineski gradovi kao da se utrkuju koji će prije izraditi cjeloviti nadzorni sustav. Grad Chongqing ulaže 4,2 milijarde dolara u mrežu od pola milijuna kamera. Pokrajina Guangdon približava se brojci od milijun kamera. Pekinška oblasna vlada namjerava postaviti kamere na sve lokacije na kojima se odvijaju zabavni sadržaji, što će biti dodatak na 300.000 kamera već postavljenih za Olimpijske igre 2008. godine. Spajanjem interneta, mobitela i kamera, Kina pokušava stvoriti sveprisutni sustav nadzora, smatra Nicholas Bequwlin, znanstvenik pri organizaciji Human Rights Watch u Hong Kongu. “Kad je riječ o nadzoru, Kina se uopće ne trudi skriti svoje totalitarističke ambicije”, objašnjava. “Razmjeri uplitanja u privatne živote su neviđeni”, izjavila nam je tijekom telefonskog intervjua Li Tiantian (45), šangajska odvjetnica za ljudska prava. “Dok hodam ulicama grada osjećam se tako ranjivo, kao da me policija neprestano promatra.”

Andrew Jacobs pridonio izvještaju iz Pekinga, a Penn Bullock i Nicholas Confessore iz New Yorka