Japan je prvi puta od 1980. zabilježio trgovinski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 32 milijarde dolara. Iako u razmjeni industrijskih dobara s Europom i Sjevernom Amerikom i dalje ima višak, deficit se pojavljuje zbog povećane potrebe za sve skupljim sirovinama i energijom. Prema podacima tamošnjeg Ministarstva financija, Japan je i prošle godine zabilježio rast izvoza od 2,7 posto, ali je zato uvoz porastao 12 posto. Analitičari za ovakvu situaciju krive splet okolnosti koje uključuju potres, tsunami i nuklearnu katastrofu u Fukoshimi, poplave u Tajlandu te financijsku krizu u eurozoni koja je dovela do rasta vrijednosti jena.

Slabosti jakog jena
Naime, nakon potresa i tsunamija koji je pogodio veliki dio zemlje i razorio industrijske pogone i skladišta, japanske izvoznike dodatno su opteretili novi prekidi proizvodnje u nekim postrojenjima na Tajlandu zbog poplava. Završni udarac izvozu dao je snažni jen zbog kojeg su poskupljeli japanski proizvodi u inozemstvu. Nesigurnosti vezane uz Europu i SAD navele su globalne investitore da se okrenu jenu kao sigurnijem ulaganju, što je potaknulo jačanje japanske valute.Sve je veća prijetnja Japanu, kao najvećem svjetskom izvozniku, i pojačana konkurencija poduzeća iz Južne Koreje i drugih azijskih zemalja na tržištima na kojima su nekada dominirale japanske kompanije. I sami Japanci svjesni su temeljitih promjena u japanskom gospodarstvu i činjenice da Japan gubi konkurentnost na svjetskom tržištu, osobito kao pogodna lokacija za proizvodnju.I dok Japan i dalje ima veliki suficit od 47 milijardi dolara sa Sjevernom Amerikom i 14 milijardi s Europom, deficit je izražen u razmjeni s ostatkom svijeta, posebice s tržištima u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji. Tako se bilježi deficit od 16 milijardi dolara sa sirovinama bogatom Indonezijom te čak 40 milijardi dolara deficita u poslovanju s Australijom. No, najveći deficit bilježi se sa zemljama Bliskog istoka – čak 140 milijardi dolara u prvih 11 mjeseci prošle godine. Velike potrebe za naftom i prirodnim plinom, kao zamjenom za u Japanu sve nepopularnijom nuklearnom energijom, učinili su zemlju bez gotovo ikakvih sirovinskih rezervi gotovo potpuno ovisnom o uvozu.

Izvoznici pritišću vladu
Najveći deficit u 2011. godini zabilježen je u svibnju kada je zbog elementarnih nepogoda došlo do zastoja u proizvodnji i poremećaja opskrbnih lanaca.Nakon toga je tijekom listopada i studenog zbog poplava u Tajlandu gotovo bila obustavljena isporuka automobila i elektronike iz pogona u toj zemlji. Iako se očekuje da će se sanacijom posljedica tsunamija tijekom narednih mjeseci stabilizirati i japansko gospodarstvo, neki japanski analitičari ipak su pesimistični.Tako Financial Times prenosi riječi Takeshia Yamaguchija, ekonomista tokijskog Morgan Stanley MUFG-a. U obavijesti klijentima banke Yamaguchi piše kako svi podaci navode na zaključak da se japanska trgovinska bilanca neće tako skoro vratiti u pozitivu. Sličnog je stava i Kyohei Morita iz Barclays Capitala koji procjenjuje da će obnova zemlje, posebice na sjeveroistoku Japana, dodatno povećati uvoz i smanjiti šanse za ostvarenje viška u trgovinskoj razmjeni. Kako nema naznaka da bi se eurozona mogla uskoro oporaviti, a neizvjesno je i što će se dogoditi s američkim dolarom, očekuje se daljnije jačanje jena. Zbog toga će japanski izvoznici pritiskati na svoju vladu da intervenira na deviznom tržištu kako bi jen ostao na prihvatljivoj razini.

Potres

Najskuplja katastrofa
Potres i prateći tsunami, koji su 7. travnja 2011. godine pogodili Japan, najskuplja su prirodna katastrofa u povijesti. Prema izračunima Svjetske banke samo izravne štete iznose oko 250 milijardi dolara. U katastrofi je poginulo ili nestalo više od 20 tisuća ljudi. Japanska automobilska industrija, čijih sedam tvrtki čini okosnicu nacionalnog gospodarstva, ostala je zbog potresa bez 500.000 novih vozila.