Raznolikost biljnih i životinjskih vrsta na zemlji dramatično se smanjuje. Kako zaustaviti ili barem usporiti izumiranje vrsta, o tome će u iduća dva tjedna raspravljati stručnjaci iz 190 zemalja na konferenciji u Bonnu.

Pacifička tisa je ugrožena. A s njom nestaje jedna tvar za borbu protiv raka. Iz kore srebrne vrbe također se dobiva tvar za jedan važan lijek, naime tablete protiv bolova – aspirin.Gotovo polovica lijekova na njemačkom tržištu zasniva se na biljnim sastojcima. Ili, globalno rečeno: oko 40 posto svjetske trgovine temelji se na biološkim proizvodima i procesima. Hrana, lijekovi, građevinski materijali, bioenergija – sve je to nezamislivo bez raznolikosti vrsta. Ako ona nestane, a to se trenutno događa zapanjujuće brzo, bit će u pitanje dovedeni temelji za ljudsko preživljavanje.Njemački ministar okoliša Sigmar Gabriel u razgovoru za Deutsche Welle ukazuje da je za takav razvitak velikim dijelom odgovoran čovjek, jer je kod nekih vrsta za 1000 puta, kod nekih i za 10.000 puta ubrzao proces izumiranja: “Ako nastavimo ovako s međunarodnim ribolovom do sredine stoljeća, možda čak i puno ranije, neće više biti ribe koju se isplati komercijalno loviti.” A to bi imalo dramatične posljedice za prehranu u svijetu.Čovjek visokim tempom uništava svoj prirodni kapital. Livade uz rijeke pretvaraju se u naseljena područja, šume u obradivo tlo. Izumiranje vrsta i njihovih životnih prostora događa se puno brže nego u prirodnom procesu. Cilj konferencije u Bonnu je taj proces barem usporiti. Jer, do 2010. bi prema Konvenciji o zaštiti biološke raznolikosti trebalo “osjetno smanjiti izumiranje vrsta”. “Ili ćemo ovdje u Bonnu doći do konkretnih i praktičnih rezultata, ili se međunarodna zajednica mora pitati zašto zapravo donosi takve konvencije”, kaže Gabriel.