Iz država Europske unije od početka siječnja gotovo 3000 državljana Bosne i Hercegovine stiglo je kućama s otkazima u džepu. Uz oko tisuću ljudi, koji od početka godine svakog mjeseca zbog ekonomske krize ostaju bez posla samo u Federaciji BiH, oni čine sve veću vojsku nezaposlenih u toj državi. Radnici iz BiH ostali su bez posla zbog krize koja je pogodila i zemlje u kojima su radili. Prema podacima Ureda za rad i zapošljavanje BiH, ukupno 2737 radnika prijavilo je gubitak posla u inozemstvu.

Službene brojke
Ekonomski analitičari vjeruju da je broj ljudi koji su otpušteni u inozemstvu vjerojatno i veći, jer neki od njih to još nisu prijavili službama za zapošljavanje. Prema službenim podacima, 60 posto onih koji su se vratili u BiH radili su u Sloveniji, odnosno njih 1642, dok je 787 ljudi izgubilo posao u Hrvatskoj. Iz Austrije se, nakon gubitka posla vratilo 125 radnika porijeklom iz BiH, a 111 su suvišni u Srbiji. Recesija je ostavila bez posla njih 39 koji su radili u Njemačkoj, a broj otpuštenih radnika iz BiH je nešto manji u drugim zemljama, kao što je Crna Gora, Italija, Rusija, Švicarska, Danska.“Bez posla su ostali uglavnom zaposlenici sa srednjom stručnom spremom te fizički radnici koji su radili u automobilskoj i metalnoj industriji, te industriji tekstila, kao i u tvrtkama koje su proizvodile tehničku opremu i robu”, kaže Sanela Zeljković, iz Ureda za zapošljavanje BiH.

Socijalni pritisak
Stopa nezaposlenih u BiH odavno je prešla 40 posto, a s povećanjem nezaposlenih raste i socijalni pritisak prema vlastima i entitetskim proračunima. Zbog toga Vlada Federacije BiH panično pokušava doći do novca kako bi spasila proračun. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, stranke koja je članica vladajuće koalicije, kaže kako se boji da će sredinom godine doći do potpunog raspada federalnog proračuna. I dok druge zemlje nastoje pomoći tvrtkama pogođenim krizom subvencionirajući troškove proizvodnje, Vlada FBiH, s proračunskom dubiozom od skoro 400 milijuna KM novac daje samo nekim kompanijama po kriterijima povezanosti s određenim političkim ili stranačkim centrima moći, kao što je slučaj s privatnom tvrtkom Krivaja 1884. kojoj Vlada sufinancira troškove struje i nabavke sirovina. Bez novca za pomoć ključnim izvoznim tvrtkama industrijska proizvodnja u BiH rapidno pada, a s njom se smanjuju i proračunski prihodi. U takvoj situaciji sve je izvjesnije da će BiH spas potražiti u novom stand-by aranžmanu s MMF-om. Procjenjuje se kako bi BiH trebalo milijardu do 2 milijarde eura pomoći kako bi se spriječilo urušavanje ekonomskog sustava, što bi izazvalo i političku nestabilnost.U Srbiji još nije registrirana pojava povratka radnika iz inozemstva koji su, zbog postojeće krize ostali bez posla. To je potvrdio Dragan Muculin iz informativne službe Nacionalnog ureda za zapošljavanje. Sve donedavno tvrtke su tražile radnike. Najveća potražnja postoji za zavarivačima, kojima se nudi posao u Rusiji, Češkoj i Njemačkoj. Posao se nudi i automehaničarima, pa su pojedini otpušteni radnici iz kragujevačke tvornice automobila počeli učiti češki jezik, kako bi otišli na rad u Češku.