Prema dosadašnjim istragama policije i drugih nadležnih državnih institucija u procesu privatizacije društvene i državne imovine dominirali su mito i korupcija. Samo lani podneseno je 4000 kaznenih prijava zbog davanja i primanja mita u natječajima za prodaju poduzeća. U posljednjih pet godina, kažu podaci, uhićeno je 600 osoba koje su bile glavni akteri u tim poslovima. Među njima je najviše direktora, 40 posto, slijede zaposleni u javnim poduzećima, liječnici, profesori, suci, tužitelji i policajci.

Kodna akcija ‘Kraba’
Uprava krim-policije i služba za otkrivanje organiziranoga kriminala (SBPOK) otkrile su na tisuće primjera u kojima je prodaja obavljena mimo natječaja. Kada je pak javno nadmetanje bilo nužno, primjenjivale su se suptilnije metode prilagođavanja određenim tvrtkama koje su to znale “honorirati”. Mito nije davano samo u gotovini, nego i besplatnim ljetovanjima ili zimovanjima te skupim darovima. U policijskoj akciji pod kodnim imenom “Kraba” otkrivena je afera u kojoj su sudjelovali vodeći liječnici Instituta za onkologiju, koji su pacijentima pripisivali veće doze lijekova, a zauzvrat dobivali novčane nagrade od farmaceutskih kuća. Policija istražuje kako je obavljena privatizacija 120 poduzeća. Na taj su se korak odlučili nakon što je EU inzistirao da se ispita 25 obavljenih privatizacija, ali je policija otkrila kako sumnjivih kupnji ima daleko više.

Prema neslužbenim procjenama država je samo nezakonito provedenim javnim nabavama godišnje bila zakinuta za četiri milijarde eura, što predstavlja pet posto BDP. Do pojačane angažiranosti policije i SBPOK-a u istraživanju korupcije došlo je zbog zahtjeva Unije koja je srpskim vlastima dala do znanja da ne može računati na kandidaturu za prijam u EU ako ne suzbiju korupciju. U tijeku je istraga privatizacije najvećih srpskih poduzeća poput smederevske željezare koju je US Steel kupio za 23 milijuna dolara, dok je tadašnja vlada preuzela obvezu vratiti dug od 1,7 milijardi dolara koji ni nakon osam godina nije isplaćen. Na policijskom popisu još se nalazi privatizacija Jugoremedije, Veterinarskog instituta, poslovnog prostora Zavoda za opće plaćanje koji je preko Nacionalne štedionice prodan grčkoj EFG banci, te Mobtela, C marketa, Šinvoza, Tehnohemije, Srboleka, Keramike iz Kanjiže, Zastave elektro…

Korupcija ima 14 modela
Od siječnja 2006. do 31. srpnja 2011. policija je rasvijetlila 27.237 djela s elementima korupcije, pri čemu nije riječ samo o kaznenim djelima primanja i davanja mita. Najveći broj kaznenih prijava podnesen je zbog sumnje u zloporabu službenog položaja koji uglavnom prethodi davanju i primanju mita, ili se pak mito daje poslije kao nagrada za dogovoreni posao. Istražni organi otkrili su 14 načina korupcije – od odavanja tajne pružanjem insajderskih informacija zainteresiranim kupcima preko klasičnih prijevara i pronevjera do krivotvorenja službenih podataka, kao što je bio slučaj s prodajom Luke Beograd Milanu Beku. Zbog lošeg modela privatizacije Agencija za privatizaciju poništila je 26 posto kupoprodajnih ugovora.

U mnogim od tih poslova Agencija je i sama sudjelovala te potom zanemarivala praćenje poštivanja preuzetih obveza pa su kupci iznosili imovinu iz kupljenih poduzeća. Tako su brojni industrijski centri poput Niša, koji je ostao bez elektroničke i strojarske industrije, gotovo opustošeni, a na desetke tisuća ljudi je ostalo bez posla. U vrijeme kada je bilo najviše privatizacija, direktor Agencije bio je sadašnji premijer Mirko Cvetković, koji je poslije tražio od javnosti da prihvati tajkune kao uspješne biznismene. Mnogi od njih, poput Miroslava Miškovića, Đorđija Nicovića i Zorana Drakulića, u međuvremenu su zbog dugova morali prodavati imovinu.