Do sada su glavne žrtve krize na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita bili pohlepni hipotekarni brokeri, preopterećeni hedge fondovi, bespomoćne banke i brokerske tvrtke, neoprezni vlasnici kuća i tako dalje. No kriza je opustošila i mjesta koja na površini mogu izgledati kao da nemaju nikakve veze s cijenama nekretnina u Miamiju. Mjesta poput Islanda. Za mnoge Amerikance Island je zemlja koja se odlikuje titravom kulturnom scenom i jedinstvenim socijalnim uvjetima. No u svijetu financija Island je vruća tema rasprava zbog drugih razloga. Naime, mnogi sugeriraju da bi Island mogao postati “prva nacionalna žrtva” tekuće hipotekarne krize. Sve do prošle godine ekonomske karakteristike Islanda u ovom desetljeću bile su iznimno dobre – godišnja stopa rasta kretala se u prosjeku oko četiri posto, a bruto državni proizvod po glavi stanovnika viši je od onog u SAD-u. Ipak, ove je godine islandska valuta, kruna, u odnosu na euro pala za 22 posto, ekonomija stagnira, a globalna agencija za procjenu kreditnog rejtinga stavila je tri najveće islandske banke pod kreditni nadzor. No Island nije upao u teškoće zbog toga što su se njegove banke kockale s bezvrijednim hipotekarnim vrijednosnim papirima. Islandske banke su svoj novac dobile prvenstveno od međunarodnih investitora, što je islandsko čudo učinilo uvelike ovisnim o stranom kapitalu. Hipotekarna kriza potaknula je kreditni slom: investitori smatraju da se katastrofa nalazi iza svakih vrata, tako da čak i naizgled čvrsti zajmodavci teže daju kredite. Kriza na tržištu drugorazrednih hipoteka bila je potres koji je izazvao cunami. Island je bio pogođen tim cunamijem jer je vjerovao u raspoloživost globalnih kredita u vrijeme kada su oni isparili. Činjenica da je Island bio toliko ovisan o stranim investitorima investitore čini plašljivijim za investiranje u toj zemlji.
MSNBC)