Računarstvo i komunikacije sve se više šire izvan okvira potrošača. Jeftini senzori, pametan softver i snažnija računala otvaraju vrata novim oblicima uporabe na području štednje energije, prijevoza, zdravstva i distribucije hrane. Potrošački internet može se smatrati zagrijavanjem za te tehnologije. Ponekad se naziva internetom stvari ili industrijskim internetom; ideja postoji otprilike četiri godine, no danas ekonomisti i inženjeri polako dostižu predviđanja. “Pametne digitalne naprave ugradit ćemo u sve”, kaže Edward Lazowska, stručnjak za računalnu znanost sa Sveučilišta u Washingtonu.

Te pametne naprave kojih ima u izobilju, dodaje dr. Lazowska, “na inteligentan će način stupati u kontakt s ljudima i materijalnim svijetom”. Krajnji je cilj “senzoričko globalno računalo”, kako je u eseju za The New York Times napisao Larry Smarr, osnivač i ravnatelj Kalifornijskog instituta za telekomunikacije i informacijsku tehnologiju. Jedna od najpopularnijih novih tvrtki iz Silicijske doline jest Nest Labs, koju je osnovao Tony Fadell, bivši izvršni direktor Applea. Tvrtka proizvodi digitalne termostate koji rade uz pomoć senzora, strojnog učenja i internetske tehnologije. Uređaj ne bilježi samo temperaturu zraka, već i kretanje stanara, te tome prilagođuje temperaturu radi štednje energije. Dvadesetosmogodišnji Matt Rogers, suosnivač Nesta, u Appleu je predvodio tim koji je napisao softver za iPode. Uživao je u radu u Appleu, kaže, ali “ondje smo u biti izrađivali igračke. Htio sam stvoriti proizvod koji bi uvelike utjecao na ogroman problem.” Proizvode i usluge u mnogim industrijskim granama mijenjaju komunikacijski senzori i računalna inteligencija, uključujući motore mlažnjaka, mostove i naftne platforme koje ljudske održavatelje podsjećaju kad ih treba popraviti. Senzori na pakiranjima voća i povrća mogu pratiti lokaciju i miris proizvoda te na vrijeme upozoriti kad bi se mogli pokvariti. Računala izvlače podatke iz uređaja za globalno pozicioniranje postavljenima u lokomotive te smanjuju potrošnju goriva. Znanstvenici iz General Electrica trenutno rade na pametnoj bolničkoj sobi, opremljenoj trima malim kamerama. Uz pomoć softvera prate se pokreti medicinskog osoblja i upozorava ih se ako su zaboravili oprati ruke prije ili poslije tjelesnog kontakta s pacijentom. Sotfver računalnog vida može analizirati izraze lica i pratiti znakove teških oblika boli, početka delirija ili drugih stanja ugroženosti.

General Electric najavio je da će otvoriti novi centar za globalni softver radi ubrzanja komercijalnog razvoja inteligentnih strojeva. “Naša je uloga sastaviti softver koji nam omogućuje da razvijemo industrijski internet”, kaže William Ruh, budući voditelj centra. IBM je 2008. godine najavio velik proboj na tržištu industrijskog interneta te da će pomoću računalne inteligencije stvoriti učinkovitije sustave za komunalne mreže, nadzor prometa, distribuciju hrane, očuvanje izvora vode i zdravstvo. Incijativa se reklamirala pod robnom markom Smarter Planet. Iz IBMa poručuju da rade na preko 2000 projekata koji spadaju u kategoriju Smarter Planeta. Na primjer, u Iowi IBM je u suradnji s lokalnom vladom pokrenuo projekt korištenja senzora, softvera i interneta u poboljšanju iskorištenja vodnih izvora, struje i prometa. U Rio de Janeiru IBM pomoću senzora te softvera utemeljenog na umjetnoj inteligenciji razvija projekt pripreme za krizne situacije. Cilj je predvidjeti kiše i odrone zemlje najmanje 48 sati ranije te provesti evakuaciju. Global Pulse, nova inicijativa UN-a, koristi se takozvanom analizom osjećaja u društvenim mrežama i SMS-ovima radi predviđanja gubitka posla, smanjenja potrošnje u regiji ili epidemija bolesti. Program mora surađivati s internetskim tvrtkama i mobilnim mrežama, koje bi im omogućile pristup komunikaciji na društvenim i mobilnim mrežama, dakako bez podataka koji bi pomogli u identifikaciji pojedinca. Voditelj programa Robert Kirkpatrick takav oblik doprinosa naziva “podatkovnom filantropijom”. “Radi se o bihevioralnoj računalnoj ekonomiji”, kaže. “Sudjelujemo u stvaranju nove znanosti.”

Steve Lohr