EN DE

Indija ne želi GMO biljke

Autor: Antonela Zečević
15. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Veliki Monsanto mislio je da stvar riješena, no njegovi su GMO proizvodi naišli na žestok otpor seljaka

Stotine poljoprivrednika u dugim, izblijedjelim, pamučnim haljama, je 6. veljače nahrupilo pred auditorij na Sveučilištu Bangalore.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Čekali su indijskog je ministra zaštite okoliša, Jairama Ramesha. Bila je to posljednja javna konzultacija o komercijalnom izdanju Bt Brinjala, genetski modificiranog (GMO) patlidžana, kojeg su stvorili Mahyco, indijska tvrtka za proizvodnju hibridnog sjemena i Monsanto, američki biotehnološki div. Mašući plakatima i slikama patlidžana, poznatijeg u Indiji kao brinjal, vikali su do promuklosti hvaleći transgensko povrće. No, većina tih ljudi, na tim konzultacijama registriranih kao farmera, u stvari su radnici bez zemlje i bez iskustva u uzgoju patlidžana. Ramesh je prvi prepoznao blef. Rekao je da su tvrtke, ne imenujući niti jednu pojedinačno, angažirale poljoprivrednike iz ruralnih predjela da budu dio “pro-GMO” gužve na raspravi tog dana. Taktika je jadno propala. Dana 10. veljače Ramesh je najavio kako neće dopustiti da se Bt Brinjal uzgaja i konzumira u Indiji sve do provođenja nezavisnih istraživanja koja bi mogla pokazati da će imati nepovoljan utjecaj na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost. Rameshova odluka je nadglasala preporuku Indijskog odbora za genetska odobrenja (GEAC) da je Bt Brinjal siguran, unatoč promjenama na genu iz bakterije tla. Rameshov Roadshow u kojem je posjetio sedam gradova bio je neobičan. Mnogi su bili iznenađeni njegovom odlukom da “otrese” snažne domaće kompanije i američki biotehnološki lobi. GM usjevi su u Indiji uvijek bili vrlo kontroverzni. Pristaše tvrde da bi Bt Brinjal mogao smanjiti gubitke od oštećenja uzrokovanih insektima za preko 50 posto, a upotreba pesticida za 80 posto.

Stotine poljoprivrednika u dugim, izblijedjelim, pamučnim haljama, je 6. veljače nahrupilo pred auditorij na Sveučilištu Bangalore.

Čekali su indijskog je ministra zaštite okoliša, Jairama Ramesha. Bila je to posljednja javna konzultacija o komercijalnom izdanju Bt Brinjala, genetski modificiranog (GMO) patlidžana, kojeg su stvorili Mahyco, indijska tvrtka za proizvodnju hibridnog sjemena i Monsanto, američki biotehnološki div. Mašući plakatima i slikama patlidžana, poznatijeg u Indiji kao brinjal, vikali su do promuklosti hvaleći transgensko povrće. No, većina tih ljudi, na tim konzultacijama registriranih kao farmera, u stvari su radnici bez zemlje i bez iskustva u uzgoju patlidžana. Ramesh je prvi prepoznao blef. Rekao je da su tvrtke, ne imenujući niti jednu pojedinačno, angažirale poljoprivrednike iz ruralnih predjela da budu dio “pro-GMO” gužve na raspravi tog dana. Taktika je jadno propala. Dana 10. veljače Ramesh je najavio kako neće dopustiti da se Bt Brinjal uzgaja i konzumira u Indiji sve do provođenja nezavisnih istraživanja koja bi mogla pokazati da će imati nepovoljan utjecaj na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost. Rameshova odluka je nadglasala preporuku Indijskog odbora za genetska odobrenja (GEAC) da je Bt Brinjal siguran, unatoč promjenama na genu iz bakterije tla. Rameshov Roadshow u kojem je posjetio sedam gradova bio je neobičan. Mnogi su bili iznenađeni njegovom odlukom da “otrese” snažne domaće kompanije i američki biotehnološki lobi. GM usjevi su u Indiji uvijek bili vrlo kontroverzni. Pristaše tvrde da bi Bt Brinjal mogao smanjiti gubitke od oštećenja uzrokovanih insektima za preko 50 posto, a upotreba pesticida za 80 posto.

Moratorij je pobjeda onoga što je postalo prvi indijski nacionalni anti-GM pokret. Nakon GEAC presude, potrošači, medicinske grupe, poljoprivrednici i državne vlade odjednom su se mobilizirali u kampanji protiv Bt Brinjala. Hindu-nacionalisti i komunistički političari ujedinili su se oko toga. Anti-GM skupine ljute su zbog nedostatka neovisnih regulatora biološke sigurnosti u Indiji. Tvrde da su smjernice za ispitivanje GM hrane manjkave te da su studije koje otkrivaju više o dugoročnim zdravstvenim opasnostima bile zanemarene. Grupe koje se bore za zaštitu okoliša tvrde da bi Bt Brinjal, kroz unakrsno oprašivanje, mogao uništiti tisuće autohtonih sorti. Tijekom studenog i prosinca “Koalicija za Indiju slobodnu od GM-a”, grupirale su više od sto nevladinih organizacija u 15 država, i pohode seoska vijeća i sastanake poljoprivrednika, političke skupove zatim i ne-engleske medije i blogosfere. Održavaju bezbroj prosvjeda, uključujući i seminare u školama. Presudan korak, međutim, bio je dobiti potporu glavnih ministra vlada država zbog činjenice da je poljoprivreda prema Ustavu pod nadzorom države, a što su velike kompanije za proizvodnju sjemena, čini se, previdjele. Države imaju ovlasti da reguliraju sadnju ili uvoz GM usjeva. Sredinom siječnja države su se, jedna za drugom, počele izjašnjavati protiv odobravanja Bt Brinjala. Sa gotovo pola Indijskih država, njih 29, koje su se izjasnile protiv, kao i “nedostatka konsenzusa u znanstvenoj zajednici” te neobično dobro organiziranog nacionalnog protestnog pokreta, Ramesh je u svom službenom priopćenju rekao da se osjeća “odgovoran prema znanosti i društvu”.

Europa

Njemačka zabrana
Uoči proljetne sjetve njemačka je vlada zabranila uzgoj genetski manipuliranog kukuruza tipa MON 810. Ta sorta američkog proizvođača Monsanta, prema uvjerenju Ministarstva poljoprivrede, predstavlja “opasnost po okoliš”. Monsanto 810 je, zahvaljujući genetskoj manipulaciji, otporan na neke životinjske štetočine. Tom je sortom kukuruza trebalo je biti zasijano više od tri i pol tisuće hektara zemljišta.

Ostali se pridružuju
No, odlukom saveznog Ministarstva poljoprivrede od toga neće biti ništa. “Ne dopušta se uzgoj i svaka daljnja prodaja sjemenskog kukuruza tipa Monsanto 810”. Istu odluku prethodno je donijelo pet zemalja-članica Europske unije, od toga tri u njemačkom susjedstvu.

Autor: Antonela Zečević
15. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close