Nakon što su prištinske vlasti uvele zabranu uvoza robe proizvedene u Srbiji, kosovsko tržište postalo je zanimljivo za ostale zemlje u regiji, što dokazuju učestali posjeti političara i biznismena Kosovu. Dosad su, osim iz Hrvatske, Prištinu posjetili čelnici Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Albanije. Ako embargo potraje do kraja godine srpska poduzeća izgubit će poslove vrijedne 250 milijuna dolara. Zbog toga se u srpskim gospodarskim krugovima na pojačano zanimanje tvrtki iz regije za kosovsko tržište ne gleda blagonaklono, ali se istodobno vjeruje kako embargo neće dugo potrajati. Izračunato je kako srpska poduzeća dnevno gube milijun eura zbog odluke prištinskih vlasti da zatvori tržište za srpske proizvode.

Vranjanska tvornica Simpo prva je koja je obustavila proizvodnju u njezinu pogonu na sjeveru Kosova u kojoj se proizvodio namještaj, jer se ne mogu dostaviti sirovine i repromaterijal. Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije, apelira na vladu da političkim dijalogom postigne sporazum s Prištinom kako srpske tvrtke ne bi izgubile kosovsko tržište. Jurij Bajec, savjetnik premijera Mirka Cvetkovića, smatra kako Srbija, zbog blizine, ne može imati konkurenciju, ali strahuje da će zbog embarga izvoz iz legalnih prijeći u tzv. sive kanale.I prije posjeta premijerke Jadranke Kosor Prištini hrvatske tvrtke su počele poslovati na Kosovu. Hrvatska gospodarska komora je 2000. godine otvorila predstavništvo zahvaljujući kojem je ostvaren lakši prodor hrvatskih tvrtki na Kosovo. Tada su poslovale samo dvije tvrtke, a sada, prema podacima predstavništa HGK na Kosovu posluje 120 tvrtki iz Hrvatske u kojima je zaposleno više od 10 tisuća ljudi. Njih 40 imaju vlastita predstavništva, a najveći broj tvrtki su iz sektora prehrambene industrije, građevine, farmacije i uslužnih djelatnosti. U predstavništvu HGK tvrde kako su na Kosovu tvrtke iz Hrvatske dobro primljene, što potvrđuje i da su čak većinski pobjednici na međunarodnim natječajima.