Srpsko gospodarstvo je prvi put u povijesti trgovačkih odnosa s Hrvatskom lani ostvarilo suficit od 13,3 milijuna dolara. Samo godinu prije srpski deficit iznosio je 83 milijuna dolara. To proizlazi iz podataka koje je priopćila Privredna komora Srbije. Prema njezinim podacima, ukupna robna razmjena u 11 lanjskih mjeseci iznosila je 847,2 milijuna dolara, što je povećanje za 30,5 posto.
Vodeći ulagači
Srpski izvoz na hrvatsko tržište vrijedan je 430 milijuna dolara i veći je 59,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. Plasman hrvatske robe u Srbiji povećan je za 10 posto. Srbija je najveći deficit u robnoj razmjeni s Hrvatskom imala 2007., koji je tada iznosio 192,6 milijuna dolara. Prema riječima Milivoja Miletića, direktora Ureda za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, srpskom suficitu najviše je pridonio rast izvoza robe crne, prehrambene i kemijske industrije. Od tvrtki najveći izvoznici su smederevska željezara US Steel, tvornica jestivog ulja Dijamant i valjaonica bakra Sevojno. Dijamant se nalazi u vlasništvu koncerna Agrokor, a izvozu na hrvatsko tržište pridonijele su i druge tvrtke koje su hrvatske kompanije osnovale u Srbiji. U Srbiji posluje više od 200 tvrtki osnovanih hrvatskim kapitalom. Agrokor je uložio najviše, blizu 300 milijuna eura. Među vodećim je ulagačima i Atlantic grupa, koja je kupnjom Droge Kolinske postala vlasnik tvornice konditorskih proizvoda Štark, Grand kave i Palanačkoga kiseljaka. Atlantic u Vršcu proizvodi viševitaminski napitak Multivita. Srpski prehrambeni proizvodi i pića sudjelovali su u izvozu na hrvatsko tržište sa 15 posto. Pored Agrokora i Atlantika najveći ulagači u Srbiji su Lura, Našicecement i Vindija. Ukupno uloženi hrvatski kapital procjenjuje se na više od 500 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kada stranci kod nas nešto otvore, to koriste za izvoz iz svojih država i nabijanje našeg uvoza. Kada naši nešto otvore vani, e onda opet nabijaju naš uvoz, a raste izvoz te države. Nema što, altruističan smo narod!
Uključite se u raspravu