Strah koji je započeo u Ateni, projurio Europom i uzdrmao burzovna tržišta SAD-a, sada utječe na širu svjetsku ekonomiju, od mogućnosti da azijske tvrtke prikupe novac do sudbine novčanotržišnih fondova u koje su američki štediše uložili svoja sredstva.

Ono što je donedavno bio samo teret duga jednog od najmanjih europskih gospodarstava brzo je postao svjetski problem. Nervozni ulagači već su prisilili Brazil da smanji prodaju vrijednosnica dok kamate nezaustavljivo rastu, zbog čega azijske valute, poput korejskog wona, slabe. Deset tvrtki diljem svijeta koje su planirale prodaju dionica odgodile su njihovu ponudu na tržište, što je dosad najveća brojka od listopada 2008. godine.Rastuća svjetska tjeskoba prijeti usporavanju oporavka gopodarstva SAD-a, gdje je stopa zaposlenih konačno porasla nakon najveće recesije od vremena Velike depresije. Također bi mogla spriječiti potrošnju s obzirom da portfelji dionica opadaju, a do kredita je sve teže doći. “To više nije samo problem Europe, već i SAD-a, Japana i Velike Britanije”, izjavio je Ian Kelson, menadžer obvezničkog fonda iz Londona pri tvrtci T. Rowe Price. “Premašio je sve granice.”Kriza bi mogla biti toliko pogubna za Europu da su vođe 16 zemalja eurozone poduzeli korake za pristupanje širećoj krizi koja je destabilizirala stari kontinent. Samo nekoliko sati nakon što su 9. svibnja odobrili golemi paket pomoći od gotovo trilijun dolara, narodne banke počele su kupovati vladine obveznice zemalja eurozone – nezapamćen potez za injekciju gotovine u financijski sustav. Dužnosnici su se nadali da će vrijednost paketa pomoći, od ukupno 957 milijardi dolara, označiti obvezu strahopoštovanja zemalja u nevolji, poput Grčke, Portugala i Španjolske, u istom duhu kao što je paket pomoći od 700 milijardi dolara Vlada SAD-a uložila da pomogne vlastitim ugroženim financijskim institucijama 2008. godine. Kao reakcija na to, euro se okomio na dolar, tržišta počela nezaustavljivo rasti, a riziko premija na grčke i druge vladine vrijednosnice strmoglavo pala.

No, analitičari su istaknuli da je paket pomoći neznatno smanjio ukupni dug, te da bi se nesigurnost koja je preplavila tržišta mogla vratiti ako europske države ne poduzmu oštre mjere u smanjenju pozajmljenih sredstava. “Ako želja za uspostavom financijske discipline u EU postane očita, dugoročno povjerenje u euro će se povratiti”, izjavio je Michael Heise, glavni ekonomist u njemačkoj osiguravateljskoj tvrtki Allianz, u svom obraćanju ulagačima. Izvan Europe, kriza odašilje valove straha na svjetskim burzama. Prije deset godina trebala je godina dana da se lančana reakcija koja je započela s devalvacijom tajlandske valute proširi dalje od Azije i Rusije, koje su se oglušile na otplatu duga, te da zamalo izazove propast diva američkih hedge fondova, tvrtke LongTerm Capital Management.Kriza se odbijala od zemlje do zemlje u sekundama, a trgovci su istovremeno odustali od svega, od portugalskih obveznica do prvorazrednih američkih dionica. “Do prošlog tjedna čvrsto smo vjerovali da ništa ne može uzdrmati poslovanje dokle god gospodarstvo i broj radnih mjesta rastu”, izjavio je William H. Gross, generalni direktor tvrtke Pimco koja se bavi vrijednosnicama. “Sad je strah ponovno prisutan.” I dok su neposredni razlozi za brigu rastući grčki proračunski deficit te rizik da i druga krhka gospodarstva, poput Španjolske i Portugala, postanu insolventna, previranja su također razotkrila dublje strahove da su vladina zaduživanja kod većih gospodarstava, poput Velike Britanije, Njemačke, a čak i SAD-a, neodrživa. “Grčka je možda samo rano upozorenje”, rekao je Byron Wien, potpredsjednik tvrtke Blackstone Advisory Partners. “SAD je daleko od položaja u kojem se nalazi Grčka, ali razvijeni svijet odavno živi iznad svojih mogućnosti, što sad dolazi na naplatu.”

Nelson D. Schwartz i Eric Dash (uz doprinos Jamesa Kantera iz Frankfurta)