Grčka, koja je sada i službeno u bankrotu, a Europa je drži na nišanu, 1. svibnja obvezala se na mjere štednje nakon što je s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom potpisala dogovor o sanaciji.

No pitanje je hoće li se znatna smanjenja plaća i drugih pogodnosti, koja su izazvala nasilje na atenskim ulicama i završila smrću troje ljudi, pokazati održivima u političkom smislu iako će deflacija potpomoći izlazak Grčke iz dugova. Opće je mišljenje da je grčka ekonomija propala i da je potrebno provesti opsežnu strukturnu reformu, a potpisanim dogovorom Grčka ima pred sobom nekoliko godina da promijeni temeljne obrasce ponašanja u svojoj državi. Vlada se posvetila smanjenjima u javnom sektoru, što uključuje mirovine i popularne društvene pogodnosti, dosad najvećim povećanjima poreza na potrošnju, uvođenju porezne reforme kako bi se smanjilo golemo crno tržište, ukidanju prakse neplaćanja poreza te povećanjem obveznih davanja državi. Međutim, neki utjecajni ekonomisti strahuju da tako oštre mjere mogu ubiti pacijenta iako iznimnu muku Grčke smatraju ozbiljnim upozorenjem drugim zemljama eurozone da dovedu svoja gospodarstva u red prije nego samu monetarnu zajednicu potkopaju neobuzdane tržišne špekulacije. Ovaj novi val mjera štednje mogao bi gurnuti čitavu Europsku uniju u razdoblje umjetno niskog rasta u trenutku kad se europska gospodarstva oporavljaju od prošlogodišnje recesije koju je izazvala golema stambena i bankovna kriza koja je započela u SAD-u. Negativan ili slab rast mogao bi povećati ionako veliku stopu nezaposlenosti i pojačati pritisak na državnu potrošnju, a svima će biti teže smanjiti dugove. “Kako Grčka može uz deflaciju izaći iz duga?” pita se JeanPaul Fitoussi, profesor ekonomije na Institutu političkih znanosti u Parizu.

“Deflacija povećava dug zbog čega upadamo u začarani krug koji vodi u pakao. Ekonomija nema veze s vrlinom, a to može dotući gospodarstvo neke države.” Osim toga postoji sumnja hoće li najnoviji paket pomoći od 110 milijardi eura biti dovoljan da se smiri stanje na tržištima, koje bi se potom moglo preliti na druga ranjiva tržišta kao što su Portugal i Španjolska. Neke zemlje eurozone, konkretno Njemačka, morat će uvesti nove zakone kako bi mogle omogućiti novac iako su dužnosnici Europske unije izjavili da će sredstva biti spremna prije 19. svibnja, no sad će planirano podmirivanje nove velike rate grčkog duga biti odgođeno. Zarobljena u euru i u nemogućnosti da upravlja vlastitom valutom Grčka ne može pribjeći lakšem rješenju za izlazak iz duga kroz devalvaciju. Stoga može ili drastično smanjiti potrošnju ili oglušiti se na otplatu kredita, što bi teško oštetilo njemačke i francuske banke koje nose dobar dio grčkog duga. To je vjerojatno jedan od razloga zašto francuski predsjednik Sarkozy ne komentira krizu, kaže Fitoussi. Grčki dogovor o sanaciji “neizravan je način sanacije francuskih i njemačkih banaka”, izjavio je. “Francuzima je to bilo jasno od početka, no Njemcima očito nije.” Katinka Barysch, ekonomistica i zamjenica direktora Centra za europske reforme u Londonu, izjavila je da situacija postaje sve jasnija u Njemačkoj. “Možda se ne gleda povoljno na činjenicu da Nijemci i Europljani moraju sanirati grčki dug, no bit će još nepovoljnije kad budu morali sanirati banke koje su posjedovale grčke vrijednosnice”, izjavila je.

Fitoussi je potvrdio da su neke države slabo reagirale na trend drastičnih rezanja troškova, na primjer Irska i Letonija. “No Grci nisu Letonci”, izjavio je, podsjećajući na ozbiljne radničke prosvjede. Međutim, u Grčkoj je stanje znatno gore nego u drugim ranjivim i relativno nekonkurentnim državama kao što su Portugal i Španjolska. “Ako rast u Grčkoj ostane negativan ili nizak, porezni dug i dalje će rasti, što god učinili”, kaže Katinka Barysch, napominjući da će za zahtjevne strukturne reforme radi liberalizacije gospodarstva trebati vremena. Ekonomisti s kojima ona surađuje “ne vide dugoročno rješenje za Grčku”. Neki smatraju da bi Grčka trebala izaći iz eurozone kao što se Argentina odrekla vezane valute u korist dolara 2002. godine devalviranjem vlastite valute, što je uskoro dovelo do rasta unatoč visokoj inflaciji. No drugi kažu da će, s obzirom na to da je grčki dug izražen u eurima, napuštanje eurozone biti preskupo i dodatno štetno za društvo koje je već u krizi. Grčka je službeno u krizi, kaže Katinka Barysch. “Što se tiče većine europskih dužnosnika i stručnjaka, nije riječ o poticanju rasta Grčke, nego o stabilnosti eurozone.”

Steven Erlanger, izvještaju je pridonio Nadim Audi