Ekonomska kriza proširila se na sve dijelove Europe, od najvećih ekonomija do novih članica Europske unije, navode posljednji podaci. Poslovno povjerenje u Njemačkoj palo je na najnižu razinu u posljednjih 26 godina, što je rezultat turobnih prognoza o stanju globalne ekonomije i očekivanja daljnjih otpuštanja zaposlenika, navelo je istraživanje Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) sa Sveučilišta u Münchenu.

Ifo indeks, koji je baziran na anketi 7000 rukovoditelja, pao je ovog mjeseca na 82,6 za razliku od siječnja kada je iznosio 83. Prošle godine, kada je njemačka ekonomija, inače najveća u Europi, bilježila visoku stopu rasta i izvoza, taj je indeks iznosio čak 104. Pogoršavanje poslovnog okruženja koje traje mjesecima nastavilo se i u veljači”, kazao je predsjednik Ifoa Hans-Werner Sinn. Iako je dodao da su poslovne prognoze za sljedećih pola godine bile nešto manje negativne, Sinn kaže da će se izvozni sektor nastaviti smanjivati te da se planiraju nova otpuštanja. Industrijske narudžbe u zemljama eurozone drastično su pale u prosincu, a tvornice javljaju o snažnom padu potražnje za njihovim proizvodima. Statistički odjel Europske unije Eurostat objavio je u utorak da je broj narudžbi u zemljama koje koriste euro pao od studenog za 5,2 posto, a u odnosu na godinu prije za čak 22,3 posto. To je već peti uzastopni mjesec pada potražnje jer se isporuke strojeva i elektroničke opreme neprestano smanjuju. Standard & Poor’s je u utorak srezao kreditni rejting Letonije zbog “pogoršavanja vanjskih prognoza” potaknutih globalnom financijskom krizom. Njezin rejting smanjen je sa BBB- na BB+. Letonska ekonomija smanjila se u četvrtom tromjesečju za 10,5 posto, što je najgori radni učinak u cijeloj Europskoj uniji, a koalicijska vlada, koja je srušena u petak uz potporu grupe predvođene Međunarodnim monetarnim fondom, bila je prisiljena uzeti jamčevinu od 7,5 milijuna eura, izvijestio je Bloomberg. S pritiskom se suočavaju i druge baltičke države. Estonski A rejting i litavski BBB+ rejting Standard & Poor’s je stavio pod prismotru. U ponedjeljak su četiri istočnoeuropske središnje banke u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Češkoj izdale zajedničko priopćenje kako bi poduprle svoje slabe valute. Središnje su banke zaključile da nedavna prodaja njihovih valuta na stranim deviznim tržištima nije bila opravdana. Rezultati Ifova istraživanja podudaraju se s novim predviđanjima MMF-a o budućem rastu njemačke ekonomije i vijestima o skraćivanju radnog tjedna kod mnogih proizvođača, posebice u njemačkoj autoindustriji. MMF je prošlog tjedna predvidio da će se njemačka ekonomija ove godine smanjiti za 2,5 posto.