Brutalni meksički kriminalni kartel La Familia Michoacana proširio se i na softver. Tijekom prošlogodišnje pretrage jedne kuće meksička policija pronašla je prenatrpane sobe s oko 50 uređaja za kopiranje CD-ova i proizvodnju lažnih verzija softvera kao što je Microsoft Office i videoigrica za Xbox.

Na nekim diskovima čak je stajao pečat FMM, što je skraćenica za Familia Morelia Michoacana. Navodno taj kartel na softversko piratstvo gleda kao na nisko rizičnu zamjenu za drogu, mito i otmicu, koji donosi visoku zaradu. Međutim, nije usamljen u tome u svijetu kriminalnih sindikata, što je počelo poprilično zabrinjavati tvrtke poput Microsofta, Symanteca i Adobea. David Finn, Microsoftov menadžer za borbu protiv piratstva, objasnio je da slične skupine u Kini, Južnoj Americi i istočnoj Europi imaju opskrbne lance i prodajne mreže koje konkuriraju zakonitim poduzećima. Microsoft je zauzeo čvrst stav glede krivotvorenja. Uspostavio je sofisticirane mjere protiv pirata kojima je pretekao ostale proizvođače softvera; u njihovu timu nalaze se deseci bivših vladinih agenata iz Sjedinjenih Američkih Država, Europe i Azije koji koriste gomilu forenzičkotehnoloških alata za pronalazak i osuđivanje zločinaca. No lov na pirate negativno će se odraziti na ugled Microsofta. Cijela tehnološka industrija zavidna je na profitu koji Microsoftu donose Windowsi i Office, a kritičari tvrde da ih Microsoft opetovano pretjerano mijenja. U zemljama poput Indije, u kojima Microsoft potiče lokalnu policiju na racije, ta tvrtka zna ispasti poput nasilnika koji je spreman napasti čak i vlastite poslovne partnere ako povremeno ponude krivotvoreni softver ljudima koji si teško mogu priuštiti pravu stvar. No Finn umanjuje važnost optužbi da bi se Microsoft borio protiv mnogo manje piratskih prijetnji kad bi snizio cijene. “Ne vidimo povezanost između cijene i stope piratstva”, rekao je. “Po mom mišljenju, to je samo trač.” Tvrdi da Microsoft nema drugog izbora nego biti agresivan u svojoj borbi jer njegova golema mreža preprodavača i partnera ne može zaraditi dovoljno novca u područjima u kojima cvjeta distribucija krivotvorenog softvera. Dodaje da se potrošače i poduzeća nagovara na kupnju lažnih proizvoda koji ili ne rade ili čine ozbiljnu štetu time što otvaraju put raznim načinima elektroničke prijevare.

Ono što je ključno jest to što krivotvoreni softver nagriza Microsoftu zaradu. Trgovinska skupina softverske industrije procijenila je vrijednost nelicenciranog softvera svih tvrtki na 51,4 milijarde dolara, i to samo za prošlu godinu. Microsoft je pokazao i rijetku sposobnost, a ta je da pridobije policijske službenike na suradnju – ne samo u Indiji i Meksiku već i u Kini, Brazilu, Kolumbiji, Belizeu, Maleziji, Čileu, Peruu i Rusiji. Međutim, Microsoftova potjera za krivotvoriteljima softvera započinje u Dublinu, u jednom od deset kriminalističkih laboratorija te tvrtke. Fizičar Donal Keating koji predvodi forenzičke aktivnosti Microsofta pretvorio je taj laboratorij u antipiratsko igralište prepuno mikroskopa i druge opreme koja se koristi za analizu softverskih diskova. Tajni operativac ove skupine je Peter Anaman, odvjetnik rođen u Gani; prije je poučavao francuske vojnike borbi prsa o prsa, a zatim sebe naučio kako pisati softver. S pomoću tri internetska identiteta Anaman se sprijateljuje s hakerima koji se koriste brojevima ukradenih kreditnih kartica kako bi uspostavili web stranice za prodaju piratskih proizvoda. “To je sve dio skupljanja obavještajnih podataka te održavanja i praćenja veza”, kaže Anaman. Uporabom sustava umjetne inteligencije Microsoft skenira internet i traži sumnjive, popularne poveznice te zatim pružateljima usluga šalje zahtjeve da povuku dozvole tim stranicama. “Te stranice izgledaju profesionalno”, nastavlja. “A neki od njih preko pozivnih centara u Indiji nude čak i podršku korisnicima.” Skupine koje stoje iza navedenih stranica naziva “tamnom stranom interneta” te kaže da su povezane s golemim mrežama koje se bave prijevarama slanjem neželjene pošte i virusa. U Finnovu timu radi oko 75 osoba, uključujući i bivše agente američke Tajne službe i Interpola. Finn, nekad pomoćnik državnog tajnika New Yorka, svojim odredom upravlja iz pariškog ureda. Kaže da Microsoft godišnje ulaže “više od 10 milijuna dolara” u skupljanje informacija i oko 200 milijuna dolara u razvoj antipiratske tehnologije. Kradljivci softvera koje Microsoft traži dolaze u raznim oblicima i veličinama. To su studenti, ali i bakice. No istražitelji se većinom koncentriraju na velike pirate te proučavaju kako oni proizvode i distribuiraju svoju robu.

Najveća zapljena krivotvorenog softvera zbila se na jugu Kine u srpnju 2007. godine. Vlasti su tada pronašle skladište u kojemu su radnici sastavljali diskove, materijale za autorizaciju i priručnike te ih pripremali za slanje. Sveukupno su istražitelji pronašli krivotvorenoga Microsoftova softvera u vrijednosti od dvije milijarde dolara. Softver koji je proizveo ovaj sindikat pojavio se u čak 36 zemalja. Microsoft je doznao da se aktivnosti takvih razmjera obično diče svom raskoši zakonitih poduzeća. Radnici su godinama radili na osiguravanju ugovora s preprodavačima softvera diljem svijeta i nudili im popuste na softver. Mnogi Microsoftovi proizvodi traže od korisnika da ukucaju aktivacijsku šifru radi registracije softvera koja omogućuje njegov ispravni rad. Prije desetak godina samo je nekoliko tvrtki posjedovalo znanje i vještine ili 10 milijuna dolara, što im je trebalo za kupnju uređaja za kopiranje CD-ova i DVD-ova. Danas neka osoba može potrošiti oko 100.000 dolara na rabljenu opremu za kopiranje. Keating ključnim smatra činjenicu da svaki otisak ostavlja vlastita identifikacijska obilježja na diskovima. Mnogo svog vremena provodi provjeravajući CD-ove na sjajnom uređaju veličine aktovke, kojemu treba oko šest minuta da skenira disk i pronađe uzorke. Međutim, Microsoftovi napori u borbi protiv piratstva mogli bi izazvati bijesnu reakciju javnosti. Ta tvrtka nedavno je prilagodila svoje mjere u Rusiji nakon brojnih incidenata. Naime, lokalne sigurnosne službe zaplijenile su računala nekih skupina za ljudska prava i opozicijskih tiskovina pod izlikom potrage za ukradenim softverom.Finn tvrdi da Microsoftovi napori u borbi protiv piratstva i obuka policijskih službenika donose prednost zemljama koje žele izgraditi tehnološki gospodarski sektor i pokazati da cijene intelektualno vlasništvo. “Intelektualno vlasništvo je ključni pokretač gospodarskog rasta”, objašnjava. “To se ne odnosi samo na velike tvrtke, već i na mala poduzeća kao i na države. Surađujemo s vladama koje shvaćaju da im je to u vlastitu interesu.”

Ashlee Vance; Miguel Helft pridonio izvještaju