Kad je George Mallory otputovao u Tibet, do divovskih glečera u podnožju Mount Everesta, prije svog nesretnog pokušaja da se uspne na tu planinu, snimio je niz fotografija i ovjekovječio svu veličanstvenost toga mjesta.Zapisao je: “Ovo je čista ljepota oblika, krajnji sklad”.

Gotovo 90 godina nakon njega, još jedan alpinist i fotograf, David Breashears, otputovao je do istog tog udaljenog mjesta na Himalaji i otkrio da se u međuvremenu otopio 101 vertikalni metar glečera Rongbuk. Fotografije koje je Breashears donio kao dokaz klimatskih promjena nalaze se u samom srcu multimedijske izložbe koja se otvorila prošlog mjeseca, ovdje u prestižnoj kineskoj galeriji Tri sjenke.U istoj prostoriji u kojoj se nalaze Breashersove fotografije glečera s osam najnovijih izložbi, a koje su projicirane na zidu kao fascinantna panoramska snimka, nalaze se i manje projekcije kineskih fotografa koje dokumentiraju ono što mnogi znanstvenici nazivaju glavnim uzročnikom klimatskih promjena. Naime, to su fotografije snimljene u rudnicima ugljena udaljenima na tisuće kilometara od spornih glečera. Na njima su rudari potpuno prekriveni čađom, koji mukotrpno rade u utrobi zemlje. Izložba nazvana “Ugljen + led”, koju je produciralo Azijsko društvo u New Yorku, predstavlja ambiciozni pokušaj da se privuče pažnja na sveobuhvatni učinak naše nepopustljive gladi za energijom. Prikladno za izložbu o globalnim klimatskim promjenama, organizatori se nadaju dovesti ju i u Berlin, Brazil te New York.Topljenje Tibetanske visoravni, u kojoj se nalazi izvorište svih velikih azijskih rijeka, ugrožava živote stotina milijuna ljudi koji žive nizvodno od nje. Znanstvenici tvrde da su klimatske promjene također odgovorne za sve veću nepredvidivost i silinu oluja širom svijeta te da je njihov učinak prikazan i ovdje, na fotografijama američkog umjetnika Clifforda Rossa, na kojima su prikazani prijeteći, visoki valovi u blizini obale Long Islanda, istočno od New Yorka, tijekom sezone uragana.

“Sviđa mi se ta zamisao o objedinjavanju leda i vatre”, izjavio je jedan od fotografa, Yu Haibo (49) iz lista “Shenzhen Economic Daily”, koji je u svojim najnovijim djelima dokumentirao živote rudara.Ova izložba prva je u povijesti Tri sjenke koja je zauzela cijeli galerijski prostor, kojega je dizajnirao umjetnik Ai Weiwei, a otvorili su je 2007. godine Rong Rong i Inri, dvije ikone pekinške umjetničke scene. Posjetitelji prvo ulaze u dio izložbe u kojemu se nalaze fotografije rudnika i rudara, uglavnom u Kini.Nakon toga dolaze do video projekcija istih tih fotografija i goleme projekcije Breashersovih fotografija glečera, koje je snimio diljem Himalaje i planinskog lanca Karakoram s istih onih mjesta s kojih su slikali planinari i istraživači nekoliko desetljeća prije njega.Konačno se dolazi do izložbenog prostora s Rossovim snimkama valova na Long Islandu i kineskog krajobraza kojega su uništile klimatske promjene. Posljednje fotografije snimili su razni fotografi, kao što su Ian Teh i Jonas Bendiksen.Prolazeći galerijom, koja sadrži 161 djelo više od 30 fotografa, gledatelj polazi na putovanje od samih korijena klimatskih promjena do njihovih posljedica i učinaka. “Susan i ja pokušali smo prikazati pripovijest u kojoj fotografije pričaju vlastitu priču”, rekao je Jeroen de Vries, kustos izložbe, misleći pritom na kustosicu i fotografkinju Susan Meiselas. “Nismo ih željeli koristiti kao ilustracije neke svoje priče.”

Kina i Sjedinjene Američke Države najveći su svjetski proizvođači stakleničkih plinova, a obje te države također se trude osmisliti mjere kojima bi usporile ili ograničile uporabu energije temeljene na ugljiku. Iako mnoge slike na izložbi prikazuju kinesku ovisnost o ugljenu, kustosi su pazili na to da uključe i stare fotografije sa Zapada, koje su snimili Rober Capa, Lewis W. Hine i drugi, a na kojima je prikazana povijesna dominacija rudnika ugljena u SAD-u i Europi. “Ovom izložbom nismo željeli okriviti Kinu”, izjavio je Orville Schell, spisatelj i novinar koji je nadgledao postavljanje izložbe u Azijskom društvu, “već jednostavno privući pažnju na činjenicu da će posljedice klimatskih promjena na Tibetanskoj visoravni u sljedećem stoljeću iz korijena izmijeniti ne samo Kinu, već i cijelu Aziju”.Fotografije rudara snimljene 1970ih odražavaju klasični propagandni stil. Na jednoj se nalazi skupina rudara u tunelu oko velikog portreta Maa s primjercima Maove “Male crvene knjižice” u rukama.Danas nekolicina kineskih umjetnika želi snimiti uvjete u rudnicima i način života onih koji u njima rade.“Sa životima tih radnika prvi sam se puta susreo 1995. godine, kad sam slučajno naišao na domove rudara u selu u pokrajini Henan”, rekao je još jedan od fotografa koji izlažu na izložbi, Geng Yunsheng (57). “Živjeli su u krajnjem siromaštvu, kakvo mi ne možemo ni zamisliti.”Prošlog mjeseca, samo dan nakon otvaranja, fotograf Ross promatrao je vlastite crnobijele prikaze golemih valova koji su se sručili na plaže i upitao se: “Što smo to uradili prirodi da smo izazvali toliki bijes?”

Edward Wong

Online: ‘Ugljen + led’

Niz fotografija s pekinške izložbe možete pogledati na nytimes.com/arts/design (pretraga: “coal” and “ice”)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno