Novi je tjedan u kojemu je još jedna tvrtka s Wall Streeta za koju većina nas nikada nije niti čula, a oslanja se na računalni program za trgovanje kojega nitko ne razumije, poljuljala povjerenje ulagača u burzu. Ne mislite li da se to događa malčice prečesto?

Naravno, riječ je o tvrtki Knight Capital, velikom igraču na burzi koji je, prema podacima Tabb Groupa, u prvoj polovici ove godine ostvario zapanjujućih 11 posto svog trgovanja. Klijenti su joj i sofisticirani brokeri s Wall Streeta, ali i mali ulagači čiji brokeri su često koristili usluge Knight Capitala za ostvarenje kupoprodajnih ciljeva. Pokušavajući ostati korak ispred konkurenata, Knight Capital uveo je novi softver za trgovanje. Ali taj softver nije bio do kraja spreman za rad, pa su umjesto da ispune narudžbe klijenata, računala te tvrtke počela mahnito kupovati i prodavati. Kako je trgovinska aktivnost počela strahovito bujati, na brzi vlak ubacili su se i tipovi s Wall Streeta. Na kraju mali klijenti, koji nemaju pojma što se uistinu događa, izgube novac. Znam, u šoku ste.Zbog ove nezgode tvrtka Knight Capital izgubila je toliko novca da joj je budućnost ugrožena. Čak i ako ostavimo po strani užas kroz koji su prošli njezini klijenti, pomislili biste da je opstanak tvrtke cilj zbog kojega će Knight biti sto posto siguran da mu softver radi kako treba. No očito nije. Danas je Wall Street krajnje ovisan o računalima, algoritmima i visokofrekventnom trgovanju, baš kao što je prije bio o rizičnim modelima koji su omogućavali da “toksične obveznice” dobivaju rejting AAA. Wall Street je izradio svog osobnog Frankensteina. Danas svime vladaju strojevi.Kako je Floyd Norris primijetio u The Timesu, prednost toga su niži troškovi trgovanja i likvidnija tržišta. No računalno trgovanje, osobito ono super brzo, koje je prouzročilo poprilično kaosa na burzi, ima i neke druge posljedice. Super brzo trgovanje uglavnom nema nikakve veze s temeljnom idejom koja je uopće privukla ljude burzi – ako odabereš dobru tvrtku i pripremiš se kako treba, zaradit ćeš. Naime, kod visokofrekventnog trgovanja radi se o kupoprodaji koja se odvija u samo nekoliko sekundi, stoga riječ “dugoročno” u rječniku brokera koji se oslanja na algoritme znači jedan sat. Ako i toliko.

Druga posljedica jest da su burze sve manje gostoljubive prema ulagačima pojedincima te postaju igrališta za velike dečke, baš kao prije osnutka Američke komisije za vrijednosnice (SEC) 1930ih. Da, dakle ako ne možete utišati šum, kao Warren Buffet, super brzo trgovanje u dugoročnom smislu uopće ne bi trebalo biti važno. No rijetki od nas mogu odvratiti pogled od nevolja kao Warren Buffet. Treća posljedica tiče se činjenice da se ovaj softver često kvari, čime dodatno jačaju rizici po male investitore. Uzmimo za primjer jednu od najnovijih burzovnih katastrofa, inicijalnu javnu ponudu Facebooka. Priznajem, ljudska bića vjerojatno su kriva za preagresivne procjene vrijednosti udjela. No također se pokazalo da je određenom broju institucionalnih ulagača rečeno kako vrijednost te tvrtke opada. A onda su krahirala računala Nasdaqa te nisu potvrdila narudžbe, što je dovelo do potpunog kaosa – i, naravno, gubitaka malih ulagača. Ne suosjećam baš previše s ulagačima u Facebook jer su smatrali da im netko besplatno daje novac. Ali, u drugu ruku, upravo ovako Wall Street shvaća inicijalne javne ponude. No nekako je, uz sudjelovanje malih ulagača u inicijalnoj javnoj ponudi, sve pošlo po krivu.Sve to naročito je bolno zbog toga što smo izgradili društvo koje je dubinski ovisno o burzi. Uz pomoć nje trebali bismo financirati studij naše djece i vlastite mirovine. Nakon što je balon na tržištu nekretninama puknuo, burza je na određeni način sve što nam je preostalo. A teško je ovisiti o nečemu što je tako često nepouzdano. Ne možemo se ne upitati počinje li i sam Wall Street propitivati može li se osloniti na čudovište koje je stvorio i koje, čini se, više ne može kontrolirati. Kako je rekao scenarist William Goldman: “Nitko ništa ne zna.” On je govorio o Hollywoodu. No isto to danas se može reći za Wall Street i njegovu fiksaciju računalnim trgovanjem.

Joe Nocera