Gotovo niti jedna zemlja na Starome kontinentu nije bila veći pobornik Europske unije od Finske. Više od dvadeset godina glasači su na vlast dovodili iste tri stranke u različitim koalicijama, a političke su promjene bile vrlo rijetke. Barem dosad.

Na parlamentarnim izborima održanim sredinom travnja nacionalistička i populistička stranka Pravih Finaca izašla je iz političke sjene nakon što je u kampanji isticala zle strane Europske unije, naročito programe sanacije u Grčkoj i Irskoj. Pravi Finci osvojili su 39 mjesta u finskom parlamentu, što je gotovo osam puta više nego što su uspjeli osvojiti na izborima 2007. godine, a najvjerojatnije će biti glavni partner koalicijske vlade. Vladajuća Stranka centra izgubila je izbore pa se ova mala i uspješna zemlja našla na prekretnici. Stranke koje se protive politici Europske unije i grade antiuseljeničku retoriku u proteklih su godinu dana postale popularne u Švedskoj, Italiji, Mađarskoj i Nizozemskoj, a trend bi mogao zahvatiti i druge zemlje. To, dakako, zagovaratelje EU jako zabrinjava, a naročito je ugrožen program zaštite eura putem sanacijskih kredita najslabijim članicama.Naime, za pokretanje planova sanacije potrebno je jednoglasno odobrenje svih članica eurozone, a mnogi se boje da će se Finci tome usprotiviti te za sobom povući druge. Povrh svega, trenutno se razmatra paket pomoći financijski oslabljelom Portugalu; teško je da će Finci uspjeti obustaviti plan sanacije portugalskog gospodarstva, no njihov bi angažman mogao stvoriti napeto ozračje. Nova će se finska vlada vjerojatno sastojati od predstavnika Nacionalne koalicijske stranke desnog centra, ljevičarske Socijaldemokratske stranke i Pravih Finaca. Timo Soini, četrdesetosmogodišnji predsjednik Pravih Finaca, tijekom kampanje Europsku uniju je stalno nazivao “srcem tame”, naglašavajući da je stvarnu demokraciju moguće postići “jedino u pojedinačnim zemljama”. “Soini govori običnim jezikom i služi se svakodnevnim riječima”, kaže Ville Pernaa, ravnatelj Centra za parlamentarne studije pri Sveučilištu Turku. “Glasačima je naglasio da novac bacaju na pokrivanje tuđih dugova. Zašto bi plaćali za druge kad nama u manjim gradovima nedostaje liječnika?” Perttu Pouttu, umirovljenik iz Helsinkija koji je prije radio za jednu tvrtku koja se bavi energetikom, kaže da je glasao za Prave Fince.

“Naravno da nas brinu paketi pomoći drugim članicama Europske unije”, kaže. “Kad će nam taj novac vratiti? Gdje su banke u svemu tome? To je njihov problem.” Pouttu kaže da ga također brine to što Finska prima previše izbjeglica, a čini se da se u mnogim zemljama sve više negoduje protiv Europske unije i useljeništva. “Činjenica da stranke poput Pravih Finaca dobivaju sve veći zamah znak je da se mnogi Europljani osjećaju kao da gube nadzor nad svojom sudbinom te da blijedi njihov nacionalni identitet”, kaže Magali Balent, stručnjakinja za europsku politiku pri Zakladi Robert Schuman u Parizu. No, malo je onih analitičara koji smatraju da će Soini moći osujetiti planove sanacije. Ako Finci ustuknu, dužnosnici Europske unije osmislit će neke tehničke manevre pomoću kojih će dovršiti program sanacije. Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku, finske je zakonodavce uputio na razmatranje dugoročnih interesa države, uključujući i subvencije za razvoj poljoprivrede. U europskim medijima, naročito u Švedskoj, Prave Fince opisuju kao desničarske rasiste, no finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb i drugi političari brane Soinija. “Timo Soini zapravo je vrlo civiliziran tip”, kaže Lasse Lehtinen, novinar i član Socijaldemokratske stranke te bivši član Europskog parlamenta. “Puno čita i razmišlja.” Lehtinen smatra da je Soinijev uspjeh na posljednjim izborima posljedica tihog nezadovoljstva brojnim društvenim pojavama. “Poznajem jednu ženu koja je za Prave Fince glasovala jer je živciraju Romi koji prose na ulici”, kaže Lehtinen. “Rekla mi je da od četrdesetih do danas nitko nije prosio na ulici i da joj se to ne sviđa.”

Suzanne Daley izvještava iz Helsinkija, a James Kanter iz Bruxellesa