Moramo ubrzano donijeti odluke o privatizaciji strateških sektora u Federaciji BiH, počevši od sektora telekomunikacija, preostale privatizacije u financijskom sektoru i ostalih manjinskih udjela koje ima vlada Federacije”, izjavio je premijer Nedžad Branković na sastanku s kantonalnim premijerima.

Potvrdio je kako je jedan od glavnih razloga za ubrzanu privatizaciju proračunski deficit od čak 340 milijuna KM, stvoren golemim administrativnim i socijalnim izdatcima. Najnoviji potez federalne vlade ide u prilog tvrdnjama o tome kako aktualna vlast u zapravo ne zna što hoće. Podsjetimo, odluku o privatizaciji dva federalna telekom operatera, BH Telekoma i HT Mostar, Brankovićeva vlada usvojila je još sredinom prošle godine i proslijedila je federalnom parlamentu na potvrđivanje. Svi domaći i inozemni stručnjaci uvjeravali su tada premijerov tim da je to pravi trenutak za privatizaciju jer je interes inozemnih investitora bio na vrhuncu te da bi se mogla postignuti maksimalna cijena za te dvije kompanije u državnom vlasništvu od oko 3 milijarde KM. Za BH Telecom prošlog su se ljeta javno interesirali Telekom Austrija, Telecom Slovenije, France telekom, američki Axon Capital i norveški Telenor, dok je za kupnju HT Mostar bio zainteresiran Deutsche telekom preko T-HT Zagreb, koji ima udio od 39,1 posto u mostarskoj kompaniji. Parlament FBiH odluku o prodaji telekoma, međutim, nije usvojio, a privatizacija tog sektora pretvorena je u trakavicu. “Odluka da se ide u ubrzanu privatizaciju telekom operatera, najvrednije državne imovine, u sadašnjoj situaciji je nerazumna i katastrofalna jer je njihova vrijednost zbog svjetske krize sada manja za 30 do 50 posto u odnosu na sredinu prošle godine. Takva odluka ide u prilog kupcima, a i onima koji je prodaju jer mogu očekivati veću proviziju”, rekao nam je ugledni ekonomist prof. dr Franjo Ljubić. Prema njegovim riječima logično bi bilo da je vlada prvo smanjila troškove administracije i reformirala socijalni sektor. Ovako će se za relativno mali iznos prodati najvrednije državne kompanije, a dobiveni novac neće se uložiti u gospodarstvo, nego za podmirivanje administrativnih troškova, što će povećati nezaposlenost i prouzročiti još veću socijalnu, gospodarsku i političku krizu, tvrdi prof Ljubić.

Činjenice

Nastavak privatizacije
Ove godine se očekuje privatizacija Hidrogradnje, Energoinvesta, Uni – metalne industrije, KTK Visoko, kao i kraj privatizacije Aluminija.

Manjinski udjeli
Planirano je da se na Sarajevskoj burzi prodaju manjinski državni udijeli u Sarajevo-osiguranju, Energopetrolu, tvrtki Uni – udružene industrije, Šipad export-importu, Bosnalijeku i Tvornici duhana Sarajevo.