Niz zemalja oko Sjevernog mora planira velik projekt umrežavanja kapaciteta proizvodnje “čiste” energije iz sunca, vjetra i vode. Već ovoga mjeseca političari devet zemalja žele taj dogovor staviti na papir.

Suradnja među pojedinim zemljama već postoji, ali ovo će biti nešto posve novo – energetska mreža koja bi povezivala potencijale Irske, Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Danske i Norveške. Za suradnju je zainteresiran i Luksemburg. Zainteresiranost je velika jer proizvodnja struje na ekološki način slijedi drukčije zakonitosti nego dobivanje energije u, primjerice, termoelektranama. Tamo će operater pritiskom gumba “dati gas” kako bi se proizvela dodatna energija kada je tržište traži. Nasuprot tome u ljudskoj moći nije određivanje kada će biti vjetra, a kada neće ili kada će sjati sunce. Zato i zemljama kao što je Njemačka, koja planira postavljanje prave šume vjetrenjača na pučini Sjevernog mora, treba suradnja sa zemljama poput Norveške koja golem dio svoje električne energije dobiva iz svojih hidroelektrana. Za sada je ona sama radije kupovala energiju kada je ponuda bila veća nego potražnja i za to vrijeme čuvala vodu u svojim akumulacijskim jezerima. Norveška odnedavno surađuje i s Velikom Britanijom, ali bi sada čitava ponuda i potražnja trebala biti umrežena kako bi se na najbolji način koristila upravo energija koja je sada dostupna. Takav golemi plan ima i svoju cijenu. Kada je riječ o prijenosu energije, na dnu Sjevernog mora položeno je 11 dalekovoda, a mora ih se položiti još 21 da bi sustavi svih zemalja bile povezani. Tu su potom vjetroparkovi koje planiraju ili ih već imaju gotovo sve zemlje oko Sjevernog mora, sustav nadzora i upravljanja… Prema mišljenju stručnjaka, ni 30 milijardi eura možda neće biti konačna cijena. No prednosti su velike. U pitanju nije samo ekološki besprijekoran način proizvodnje pri kojem ne nastaje ni gram ugljičnog dioksida, nego i veliki energetski potencijal Sjevernog mora. Procjenjuje se kako će mreža vjetroparkova imati kapacitet od oko 100 gigavata, što je jednako proizvodnji oko 100 velikih termoelektrana i dovoljno za deset posto ukupne potražnje električne energije u Europskoj uniji. Zato i političari svim žarom podržavaju projekt. Već u prosincu su dogovoreni njegovi okviri, a već u prvom tromjesečju ove godine bi se na ministarskoj razini trebali dogovoriti detalji. I Europska komisija je već odobrila 565 milijuna eura, a pomoći će i Europska investicijska banka s još 300 milijuna. Ali čak i ako se ubroji pomoć pojedinih država, naravno da je sve to sitniš za takav ambiciozni projekt. Najveći dio morat će platiti energetski koncerni, koji su, čini se, spremni upustiti se u projekt koji će osigurati na tisuće radnih mjesta.

(deutsche welle)