U posljednjih osam godina u Srbiju je privatizacijom, izravnim stranim ulaganjima, kreditima i donacijama ušlo oko 50 milijardi dolara, po čemu se nalazi na četvrtom mjestu u regiji. To, međutim, ne znači da je za toliko povećano njezino bogatstvo, jer je u privatizaciji došlo do promjene vlasnika, dok je vrijednost imovine ostala ista ili je čak umanjena. U razdoblju od 2000. do 2005. godine ukupna inozemna ulaganja iznosila su 4,5 milijardi eura, da bi samo u 2006. godini bilo uloženo još toliko. Poslije te godine ulaganja bilježe postupni pad. Tako će 2008. godina završiti s ulaganjima od oko 2,5 milijardi eura, što je dvostruko manje od iznosa koji je najavljivao premijer Mirko Cvetković. Najveći pojedinačni iznos uložila je norveška kompanija mobilne telefonije Telenor koja je 2006. godine kupila Mobtel za 1,5 milijardi eura. Najveću greenfield investiciju dao je austrijski Mobilkom koji je licenciju za operatera mobilne telefonije platio 320 milijuna eura, a još 230 milijuna eura ulaže u gradnju. Najveći podbačaj zabilježen je kod prodaje DDOR-a Novi Sad koja je prodana za 220 milijuna eura, dvostruko manje od procjene.

Propale prodaje
Od tada su “kola krenula nizbrdo” tako da su mnoge planirane privatizacije propale. Vlada još nije uspjela prodati RTB Bor, a zbog odgađanja privatizacije javnih poduzeća propao je pokušaj prodaje Jat airwaysa kojem kao i RTB-u Bor prijeti opasnost od stečaja. Upitna je i privatizacija više uspješnih poduzeća, poput Laste, najvećeg autobusnog poduzeća, Mostogradnje te tvrtki iz metalskog kompleksa.

Prodaja NIS-a
Do kraja godine treba biti obavljena prodaja 51 posto NIS-a ruskoj kompaniji Gazpromnjeft za 400 milijuna eura. Iako postoje otpori da se NIS proda, vlada je spomenuti iznos već unijela u prihod državnog proračuna. Prodavale su i privatne tvrtke. Najbolje je prošao Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, sa 70 poduzeća, koji je Delta banku prodao talijanskoj Intesi za 400 milijuna eura te osiguravajućoj kući Generali polovicu Delta osiguranja. Međutim, država je potrošila privatizacijsku dobit, dajući prednost potrošnji.