Za kupnju beogradske tvrtke Jugoslovensko rečno brodarstvo (JRB), osim srpske kompanije East Point, koja je inače registrirana na Cipru, konkurira i hrvatsko-francuski konzorcij kojeg čine Dunavski Lloyd iz Siska i francuska kompanija CSNR. To su jedini zainteresirani kupci koji su poslali ponude do 31. listopada kada je bio posljednji dan za prijam u Agenciju za privatizaciju, koja će tijekom studenoga ocijeniti tko je najbolji ponuđač. Objavljeni natječaj jedna je od zadnjih prilika da se JRB proda. Predsjednik Uprave Dunavskog Lloyda Velibor Gracik zbog službenog puta nije bio dostupan za komentar, a za Poslovni dnevnik je prilikom najave da će se tvrtka koju vodi javiti na natječaj za JRB rekao da je cilj Dunavskog Lloyda da s partnerom ostvari “monopol u prijevozu Dunavom”

Zadnja prilika
East Point, u vlasništvu srpskog tajkuna Zorana Drakulića, natjecao se i na prvom natječaju koji je poništen, jer su dvije kompanije koje su dale najbolje ponude odustale od kupnje. Riječ je o dva konzorcija Tamose i Daxina, odnosno Palmali Schipping i Palmali Holding, dok je East Point bio na trećem mjestu. Drakulić je bio zainteresiran za JRB jer bi time povećao vlastitu flotu na 500 plovila, što bi njegovu kompaniju učinilo jednom od najvećih prijevoznika na Dunavu. Zbog orijentacije na riječni promet, Drakuliću – kojeg zovu i kraljem bakra – pripisan je i naziv srpskog Onasisa. JRB je vodeća srpska kompanija u riječnom transportu, koja raspolaže sa 16 brodova, 14 potiskivača, dva tegljača i 120 barži. Po veličini flote je među vodećim kompanijama u donjem dijelu Dunava. JRB raspolaže sa 49 tisuća četvornih metara građevinskog zemljišta, poslovnom zgradom u središtu Beograda s površinom 6500 četvornih metara, objektom u Vrnjačkoj Banji, te brodoremotnim servisom u Pančevu. Vrijednost imovine iznosi 29,7 milijuna eura, što je trećina od vrijednosti s kojom je ta kompanija raspolagala prije tri godine. Razlog pada je odlaganje prodaje JRB-a.

Nema kupaca
Prilike su se promijenile, tako da u JRB-u strahuju od mogućeg stečaja ako kompanija ne bude prodana, jer prema Zakonu o privatizaciji, poslije trećeg neuspjeha automatski kreće stečajni postupak. Iako su se za JRB ovaj put javila dva kupca, još postoje razlozi za brigu, jer je privatizacija stala, što pokazuju neuspjeli pokušaji prodaje. Tako je dva puta odlagana prodaja Laste, a na natječaj za prodaju Jat Airwaysa i Jat tehnike nije se javio nijedan zainteresirani kupac. Najveći broj poduzeća iz tzv. metalskog kompleksa ostao je neprodan, pa je sindikat metalaca zatražio produljenje privatizacijskog procesa i poslije isteka 2008. godine do kada je predviđeno da bude prodana sva društvena imovina.

Činjenice

Slabo zanimanje
Vlada je odlučila održati Jat Airways u životu restrukturiranjem kompanije kojom će biti obuhvaćeno drastično smanjenje broja zaposlenih (oko 700) i ukidanjem više predstavništava u inozemstvu.
Prodaja imovine
Prijedlog poslovodstva da Jat zadrži imovinu nije prihvaćen, pa će njegove poslovne zgrade u Milanu, Londonu i Ateni najvjerojatnije kupiti beogradski aerodrom koji je ponudio 35 milijuna eura.
Nove linije
Jat je ukinuo linije prema pojedinim europskim odredištima, kako bi sredio zrakoplove za ljeto. Tada će imati povećanu konkurenciju, jer beogradski aerodrom pregovara s više lowcost kompanija o uspostavljanju linija s Beogradom.