EN DE

Dubai nastavlja graditi, ali puno razumnije

Autor: The New York Times
17. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Gradnja planiranih replika šetališta u Las Vegasu i piramida u Gizi (koje bi trebale svijetliti u mraku) za sada je odgođena.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ali na samo nekoliko kilometara udaljenosti od tih lokacija radnici užurbano rade na projektima puno praktičnije prirode koje financira vlada. Glomazni “aerotropolis” (gotovo dva puta veći od londonskog Heathrowa) uzdiže se iz pijeska Dubaija, a svrha mu je prevoziti putnike i teret do susjednih gradova, čiji procvat se očekuje sljedećeg desetljeća.Autoceste se također šire radi ubrzanja prijevoza iz zrakoplovne luke u obližnju najveću bliskoistočnu morsku luku Jebel Ali, a teži se još bržim, zračnim prijevoznim rutama. Diljem grada proteže se i sustav podzemne željeznice u nadi da će ljudi ponovno nahrupiti u ovaj grad kad se globalno gospodarstvo počne oporavljati. Dubai se vraća osnovama nakon ukora zbog prošlogodišnje dužničke krize državnoga giganta, tvrtke Dubai World, potaknute ekstravagancijom. Glamurozni hirovi kao što je primjerice golemi umjetni otok u obliku stabla palme povlače se pred pragmatičnim prioritetima koji za cilj imaju oživjeti status Dubaija kao dominantnoga trgovinskog žarišta između industrijski naprednog Zapada i naftom bogatoga Bliskog istoka. “Dok se ostatak svijeta pokušavao osoviti na noge nakon udara recesije, Dubai nije ni na tren zastao u gradnji zračne luke i goleme logističke mreže”, rekao je Jim Krane, autor knjige o povijesti Dubaija, “Grad zlata”. “Tako će biti spremni kad se svjetsko gospodarstvo oporavi.” Unatoč činjenici da ga je nedavno umalo okrznula katastrofa, ovdašnje gospodarstvo i dalje se ističe kao najviše integrirano na cijelom Bliskom istoku. Ali ipak su zauzdali neka pretjerivanja iz prošlosti.

Gradnja planiranih replika šetališta u Las Vegasu i piramida u Gizi (koje bi trebale svijetliti u mraku) za sada je odgođena.

Ali na samo nekoliko kilometara udaljenosti od tih lokacija radnici užurbano rade na projektima puno praktičnije prirode koje financira vlada. Glomazni “aerotropolis” (gotovo dva puta veći od londonskog Heathrowa) uzdiže se iz pijeska Dubaija, a svrha mu je prevoziti putnike i teret do susjednih gradova, čiji procvat se očekuje sljedećeg desetljeća.Autoceste se također šire radi ubrzanja prijevoza iz zrakoplovne luke u obližnju najveću bliskoistočnu morsku luku Jebel Ali, a teži se još bržim, zračnim prijevoznim rutama. Diljem grada proteže se i sustav podzemne željeznice u nadi da će ljudi ponovno nahrupiti u ovaj grad kad se globalno gospodarstvo počne oporavljati. Dubai se vraća osnovama nakon ukora zbog prošlogodišnje dužničke krize državnoga giganta, tvrtke Dubai World, potaknute ekstravagancijom. Glamurozni hirovi kao što je primjerice golemi umjetni otok u obliku stabla palme povlače se pred pragmatičnim prioritetima koji za cilj imaju oživjeti status Dubaija kao dominantnoga trgovinskog žarišta između industrijski naprednog Zapada i naftom bogatoga Bliskog istoka. “Dok se ostatak svijeta pokušavao osoviti na noge nakon udara recesije, Dubai nije ni na tren zastao u gradnji zračne luke i goleme logističke mreže”, rekao je Jim Krane, autor knjige o povijesti Dubaija, “Grad zlata”. “Tako će biti spremni kad se svjetsko gospodarstvo oporavi.” Unatoč činjenici da ga je nedavno umalo okrznula katastrofa, ovdašnje gospodarstvo i dalje se ističe kao najviše integrirano na cijelom Bliskom istoku. Ali ipak su zauzdali neka pretjerivanja iz prošlosti.

“U Dubaiju je došlo do novog procvata konzervatizma”, smatra Steven Blackwell, nezavisni stručnjak za Bliski istok. Dubajsko gospodarstvo gotovo je u potpunosti orijentirano na uslužni sektor i uopće nema prihoda od proizvodnje, poljoprivrede ili nafte, zbog čega je iznimno ovisno o globalnim trgovinskim, bankarskim i turističkim trendovima. Zbog pretjerane opskrbe došlo je do kolapsa cijena nekretnina izvan glavnoga poslovnog okruga, a i sada šume nebodera niču na rubu grada, pa se čini mogućim da će to dodatno sniziti cijene i otežati gospodarski oporavak. Međunarodni monetarni fond predvidio je da će gospodarstvo Dubaija ove godine pasti za 0,5 posto nakon pada od 2,5 posto u 2009. godini. Na mnoge načine sudbina Dubaija ovisi o Abu Dhabiju, patrijarhu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je nevoljko priskočio u pomoć Dubaiju s pozajmicom od 20 milijardi dolara. “Očito je da unatoč sjaju i procvatu Dubaija Abu Dhabi ipak kontrolira sve što se događa jer ima novac”, tvrdi lokalni analitičar za Bliski istok. “Abu Dhabi uvijek će pomagati Dubaiju zbog bliskih međusobnih veza, ali neće im nužno izdavati bjankočekove.”Ipak, unatoč svim pretjerivanjima Dubai je sada, čak i uz građevinarsku mahnitost koja je prouzročila tako spektakularni krah, ispred ostalih zaljevskih država, uključujući i Abu Dhabi. Gotovo svi svjetski poslovni giganti ovdje su uspostavili svoja bliskoistočna sjedišta. “Dubai ima najbolju infrastrukturu od svih gradova na Bliskom istoku”, rekao je Jan Willem Plantagie, menadžer za Bliski istok u tvrtki Standard and Poor’s. “Ovo nije kraj za Dubai.”

Liz Alderman

Autor: The New York Times
17. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close